Osim opće poznate tvrdnje prema kojoj vitamin D doprinosti zdravlju kostiju održavajući razinu kalcija i fosfora, on pridonosi i normalnoj funkciji imunološkog sustava.
Izvori vitamina D su: skuša, losos, srdela, ulje bakalara, jaja, maslac, sir.
Vitamin D se sintetizira u dermisu pod utjecajem UV – zračenja i to kratkim izlaganjem suncu se sintetizira približno 200I.U. Unesen hranom ili sintezom u dermisu, mora se aktivirati hidroksilacijom u jetri i bubrezima do aktivnog oblika kalcitriola koji djeluje na apsorpiju fosfata u crijevu te aktivnost osteoblasta i osteoklasta pri čemu djeluje na gustoću kosti.
Važni učinci se odnose i na djelovanje na skeletne mišiće, imunološki sustav, kardiovaskularne bolesti, povišen krvni tlak, dijabetes te autoimune i maligne bolesti.
Preporuke za unos se odnose na normalnu razinu apsorpcije vitamina D, dok kod malapsorpcije dnevne doze mogu biti višestruko povećane. Preporučeni unos iznosi za:
novorođenčad (preporuka ako se hrani samo majčinim mlijekom): 400 I.U.
djecu stariju od 1 godine i odrasle: 600 I.U.
stariji od 70 godina: 800 I.U.
Deficit je moguć kod starijih osoba, trudnica, osoba s nedovoljnim izlaganjem suncu, tamnije puti, Chronove bolesti, celijakije, pacijenata s bolestima bubrega i jetre. Potrebno je napomenuti da dulje i agresivno izlaganje suncu ne pridonosi većem nastanku vitamina D. Nedostatak vitamina D može uzrokovati rahitis, osteomalaciju, osteoporozu, frakture, padove.
Intoksikacija je moguća pri dnevnim dozama većim od 4000 I.U. za djecu, odnosno 20000 I.U. do 60000 I.U.za odrasle i to nakon nekoliko tjedana ili mjeseci liječenja. Mogući znakovi kod predoziranja su: povećana žeđ, slab apetit, gubita

Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke, a 07.10. se obilježava Nacionalni dan borbe protiv raka dojke u Hrvatskoj.