Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu i zbog čega se javljamo svom liječniku, odnosno ljekarniku. Pod glavoboljom se podrazumijeva bol u glavi, trajna ili povremena, rijetka ili učestala, lokalizirana ili difuzna koja zahvaća cijelu glavu. Vrlo često popratni je simptom mnogih bolesti. Većina ljudi povremene glavobolje prihvaća kao sastavni dio života, no nagla i jaka glavobolja s burnim početkom može biti znak ozbiljne i teške bolesti.

Smatra se da 15 do 20 posto ljudi pati trajno ili povremeno od glavobolja, a u 90 posto slučajeva simptom su blagog poremećaja koji se relativno lako može otkloniti. Češće su u drugoj životnoj dobi (između 25 i 65 godina), a izloženiji su žene, urbana populacija te osobe čije zanimanje zahtijeva boravak u zatvorenim prostorijama uz sjedenje, psihički napor i koncentraciju.

Podjela s obzirom na trajanje

• trajna-s oscilacijama u intenzitetu
• periodična-s manje ili više regularnom pojavom napada glavobolje, u pravilu jednog tipa
• progresivna-tijekom vremena glavobolja se pojačava
• povremena-napadi boli pojavljuju se povremeno u serijama, da bi poslije razdoblja napada uslijedilo duže mirno razdoblje

Što u glavi boli?

Bol, odnosno glavobolja može nastati samo u onim tkivima ili strukturama glave koji imaju osjetne (senzitivne) završetke za bol, a to su:

• koža, potkožno tkivo, mišići, aponeuroze
• pokosnica, oko, zubi, sluznica nosne i usna šupljina
• velike arterije
• velike vene i venski sinusi
• dijelovi tvrde moždane ovojnice, sinusi i duplikature ovojnice, osjetni moždani živci i korijeni i pripadajući gangliji.

Kada glava boli?

Čimbenici koji dovode do pojave boli, odnosno do nadražaja živčanih struktura osjetljivih na bol mogu biti mehanički (pritisak, istezanje), fizički (promjena temperature, električna struja) ili, što je najčešće, kemijski (vanjski ili unutarnji).

Glavobolja se često javlja kod promjene vremena. Puno ljudi se ubraja u skupinu tzv. meteoropata tj. ljudi posebno osjetljivih na promjene vremenskih fronti i tlaka zraka, posebno često kod niskog tlaka zraka, Također, promjene vremenskih prilika pritom mogu uzrokovati i promjene raspoloženja, razdražljivost i depresiju.

Glavobolja može biti i prateći simptom poremećaja u organima koji su smješteni u glavi. Jedan od razloga su i vidni poremećaji, kao što su smetnje refrakcije (loma svjetlosti), kada bolesnik zbog dalekovidnosti, kratkovidnosti ili slabovidnosti treba naočale, a ne nosi ih ili mu postojeće nisu dobre. Glavobolju mogu izazvati i kontaktne leće, ali i pojedine upalne i degenerativne bolesti očiju kao i povišeni očni tlak. Tada treba zatražiti savjet okulista. Te glavobolje se obično javljaju sprijeda, u području čela ili očiju, no katkad se mogu javljati i u dubini glave te mogu, ali i ne moraju biti povezane s duljim čitanjem ili izlaganjem jačim svjetlosnim podražajima.

Različite promjene i bolesti uha, nosa i grla, kao npr. upala sinusa, sluznice nosa i različite smetnje prohodnosti nosa uzrokovane deformacijama nosne pregrade (septum), mogu biti uzrok glavobolje. Bol se može "prenijeti" od uha kod akutne ili kronične upale. Liječenje u svim tim slučajevima spada u domenu liječnika specijaliste za uho, grlo i nos.
Bol u području lica može koji put biti uzrokovana i problemima na desnima i zubima, kao što su upale zuba ili zubnog mesa ili različite smetnje žvakanja i ugriza.

U području lica i glave javljaju se i neuralgični bolovi - tzv. neuralgije, dakle bolovi zbog iritacije živca koji je odgovoran za prijenos podražaja u tom području. Obično su te neuralgije uzrokovane virusnom upalom, različitim toksičnim poremećajima, a koji puta se pravi uzrok niti ne može ustanoviti. Bolovi su vrlo jaki, javljaju se u napadajima, uvijek na istom mjestu, a liječenje je uporno i dugotrajno.
Smetnje moždane cirkulacije čest su uzrok glavobolje, a mogu biti povezane i s degenerativnim promjenama vratne kralježnice. I kod moždanog udara i prsnuća aneurizme, glavobolja može biti prvi znak bolesti, no tada se javlja naglo i uvijek je praćena i drugim neurološkim simptomima.
Glavobolja često može biti uzrokovana promjenama krvnog tlaka. Treba naglasiti kako i povišen i snižen krvni tlak mogu biti uzrokom glavobolje.

Naglo nastala glavobolja, praćena povraćanjem, uz koju bolesnika smeta svjetlo obično je znak upale moždanih ovojnica - meningitisa, a intenzivne glavobolje, praćene neurološkim ispadima kao što su smetnje vida, trnci, slabost u rukama ili nogama, smetnje govora, mogu biti prvi znak upale mozga - encefalitisa. To su hitna stanja koja zahtijevaju hitnu obradu i liječenje, jasno u bolničkim uvjetima.
Glavobolje mogu biti povezane s ranijom povredom tj. traumom glave pa tada govorimo o posttraumatskim glavoboljama.
Glavobolje tenzijskog tipa posljedica su stresa i načina života, a zbog čega dolazi do napetosti mišića i bolova.
Ponekad uzrok glavobolje mogu biti metabolički poremećaji ili glavobolja može biti posljedica uzimanja nekih supstancija, lijekova ili prestankom njihova uzimanja.
Tumori mozga, dobroćudni ili zloćudni, mogu uzrokovati glavobolje koje su posljedica pritiska ili istezanja struktura osjetljivih na bol. Javljaju se ranije kod tumora u stražnjoj lubanjskoj jami. Glavobolja je često pulsirajuća ili "paleća", postupno se pojačava, najviše je izražena rano ujutro, ponekad se javlja i noću. Obično se pojačava pri aktivnostima koje povećavaju tlak unutar lubanje kao što su tjelesni napor, kašalj, kihanje, naprezanje kod stolice, snošaj. Osim glavobolje, za tumore mozga karakterističan znak je i povraćanje te promjene na očnoj pozadini u smislu tzv. zastojne papile koja se može ustanoviti jedino pregledom očne pozadine.

Često se glavobolja može javiti zbog specifične prehrane ili određenih navika u osoba koje se neredovito hrane, dulje vrijeme su bez hrane ili preskaču obroke, posebno ako su na različitim dijetama za mršavljenje, a katkad i u svezi s uzimanjem pojedinih namirnica koje pogoduju nastanku glavobolje. To je posebno čest slučaj kod migrene, gdje se često opisuje povezanost napadaja migrene s određenom hranom odnosno pićem. Migrena je dobroćudna, ponavljajuća, pulsirajuća bol polovice glave, javlja se periodično i od nje pati 8-20% pučanstva. Uz prehranu se kao važni čimbenici u nastanku migrene navode i stres, umor, način življenja, hormoni te meteorološki uvjeti.
Pijenje alkohola, posebno prekomjerno, može izazvati glavobolju, a posebno često može biti izazvana pušenjem, jer nikotin iz duhanskog dima uzrokuje spazam (stiskanje) krvnih žila koje opskrbljuju mozak.

Migrena

Migrena je najpoznatija i jedna od najčešćih vrsta glavobolja, a javlja se periodično. Učestalost migrene je ovisna o klimatskim prilikama, dobi, spolu te načinu života. Češća je u gradskim sredinama i kod žena (dva do tri puta češća nego kod muškaraca), možda i zato što većina istraživanja nalazi povezanost djelovanja hormona i pojave napadaja migrene (migrenski napadaj najčešće su povezani s menstruacijom, bilo na početku, u sredini ili na kraju ciklusa).

Migrena je dobroćudna, ponavljajuća glavobolja i nije simptom ničega drugog. Bolesnik nema nikakvih simptoma između napadaja.

Obilježja: u početku je bol pulsirajuća, kasnije može postati stalna
Lokalizacija: općenito ograničena na jednu polovicu glave u sljepoočnom, zatiljnom, očnom području
Pojavljivanje: postupno ili naglo, rano ujutro, često preko vikenda; učestalost nije specifična, slobodni intervali bivaju čak i dugotrajni: obično traje satima, ublažuje se uvečer
Alarmantni simptomi: poremećaji vida
Pridruženi simptomi: slabost, mučnina, povraćanje, foto-fobija (nepodno-šenje svjetla), crvene i suzne oči, depresija, iritabilnost, bolnost vlasišta

Većina ljudi koji boluju od migrene prvi napadaj doživi prije dvadesete godine, a otprilike jedan od osam i prije desete godine, dok kasnije dosta rjeđe.

Uzroci migrene?

• češće kod određenog tipa osoba - koje su posebno inteligentne, ambiciozne, temperamentne, osjetljive, s previše obveza koje žele završiti u prekratkom roku, no to nije pravilo. Stres je važan čimbenik, a nije rijetka ni migrena za vrijeme vikenda, kad se osoba može opustiti, ali sebi nekim podsvjesnim mehanizmima to ne dopušta.
• promjene vremenskih fronti (posebno južno i vlažno vrijeme)
• prekomjerno izlaganje vrućini i suncu, odnosno hladnoći
• hormonski utjecaj kod žena
• pojedine vrste hrane pogoduju nastanku migrene, npr. sirevi, posebno zreliji, te čokolada, kava, različita alkoholna pića (npr. crno vino), oscilacije šećera u krvi (posebno kod dijeta za mršavljenje)
• pušenje
• nedovoljno odmaranje, neprospavane noći, predugo gledanje TV-a ili drugi svjetlosni stimulusi (računala, light-show)

Dakle, bilo koji čimbenik koji dovodi do disharmonije u životnoj ravnoteži može biti otponac za napadaj, ali pravila nema. Kod nekih osoba za napadaje je kriva kombinacija različitih čimbemnika, a nekima se uzrok ne može ni odrediti. . Ipak, osobama s migrenom preporučuje se da se klone onog što im škodi i da pokušaju voditi zdrav život, usklađen s prirodom i sa samim sobom.

Puno uzroka - puno terapijskih smjernica

Najrazličitija stanja u organizmu i izvan njega mogu uzrokovati glavobolju, ali srećom više od 90% glavobolja NIJE posljedica organskog poremećaja, nego nastaju zbog npr. nedostatka sna, profesionalnih poteškoća, straha od neuspjeha te mnogim konfliktnim situacijama u krugu obitelji ili na radnome mjestu.

Obzirom na vrstu i bezbroj uzroka, liječenje glavobolje se razlikuje od slučaja do slučaja. Većina je prolaznog karaktera i spontano prolazi, ponekad i bez specifične terapije. U svakom slučaju prvenstveno je potrebno, ako je ikako moguće, ustanoviti uzrok i otkloniti ga. Najčešće pomažu različiti lijekovi protiv bolova, promjena načina života, psihoterapija ili psihofarmaci, fizikalna terapija, lijekovi protiv upale. Iznimno je potrebno kirurško liječenje (od strane specijaliste za uho-nos-grlo, maksilofacijalnog kirurga, okuliste, neurokirurga) ili pak stomatološki tretman. Ukoliko je uzrok glavobolje specifično neurološke prirode, liječenje je u domeni neurologa i također ovisi o vrsti i uzroku glavobolje. Osim lijekova protiv bolova, od koristi mogu biti i sedativi, lijekovi za opuštanje mišića, lijekovi koji smanjuju moždanu oteklinu, antiepileptici, lijekovi koji djeluju na krvni tlak ili različiti lijekovi koji djeluju na moždanu cirkulaciju, a ponekad pomaže i akupunktura i aromaterapija.