Svjetski dan osteoporoze obilježava se svake godine 20. listopada s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije dijagnoze i liječenja osteoporoze.
Kampanja za Svjetski dan osteoporoze poziva širu javnost na poduzimanje pravovremenih koraka za zaštitu zdravlja kostiju u svrhu što bolje kvalitete života u budućnosti.

Nažalost, unatoč mnogim vrstama tretmana i liječenja, osteoporoza često ostaje nedijagnosticirana i neliječena i time predstavlja veliki javnozdravstveni problem u razvijenim zemljama. Prema podacima Međunarodne zaklade za osteoporozu diljem svijeta godišnje se dogodi više od 8,9 milijuna prijeloma kostiju uzrokovanih osteoporozom, što je u prosjeku jedan prijelom svake 3 sekunde.
Smatra se da oko 200 milijuna žena na svijetu boluje od osteoporoze. Vjerojatnost da će žena u postmenopauzi doživjeti osteoporotični prijelom iznosi 40%, što se može usporediti sa mogućnošću pojave koronarne bolesti srca.

Kost je organ građen od koštanog tkiva kojeg čine koštane stanice (osteociti) i koštana međustanična tvar (matriks). Koštani matriks je mreža isprepletenih niti kolagena u koju su ugrađeni minerali fosfor i kalcij koji osiguravaju čvrstoću i otpornost mehaničkim oštećenjima.
Kosti imaju važnu potpornu, zaštitnu, krvotvornu i metaboličku ulogu. Tijekom života dolazi do izmjena tvari, obnavljanja, pregrađivanja i rasta kostiju. U tim procesima glavnu ulogu imaju stanice koje izgrađuju kost, osteoblasti, i one koje je razgrađuju, osteoklasti. Proces izgradnje i razgradnje uvjetovan je interakcijom hormona, od kojih su najvažniji kalcitonin, paratireoidni hormon (PTH), estrogen u žena i testosteron u muškaraca. Kalcitonin snižava koncentraciju kalcija u krvi i olakšava njegovo ugrađivanje u kosti, za razliku od paratireoidnog hormona koji pospješuje izlučivanje kalcija iz kostiju u krvotok. Estrogen je spolni hormon koji potiče izgradnju kosti. Njegova koncentracija u krvi naglo se smanjuje tijekom menopauze, čime prestaje i njegov protektivni učinak na kosti. Ova činjenica objašnjava povećanu pojavnost osteoporoze upravo kod  žena u postmenopauzi.

Osim estrogena kao najvažnijeg rizičnog čimbenika, glavni faktori za razvoj osteoporoze su genetska predispozicija, rana menopauza, niža tjelesna masa, prethodni prijelomi, povišene razine hormona štitnjače, loše prehrambene navike (alkohol, kava, smanjen unos kalcija), manjak tjelesne aktivnosti, dugotrajna upotreba nekih lijekova ( kortikosteroidi, heparin, antacidi, litij, inhibitori protonske pumpe, hormoni štitnjače, antiepileptici, imunomodulatori), pušenje, itd.

Osteoporoza je najčešća metabolička kronična bolest kostiju, a karakterizirana je smanjenom koštanom masom i poremećenom mikroarhitekturom kosti, s posljedičnim smanjenjem čvrstoće i elastičnosti te povećanom mogućnošću prijeloma kostiju, osobito kukova i kralježaka. Za osteoporozu su također karakteristični „kompresivni prijelomi“ kralježaka uslijed čega dolazi do trošenja kosti kralježnice koji uzrokuju bol u donjem dijelu leđa, smanjenje tjelesne visine i pogrbljenost. Ova bolest još se naziva i „tihom epidemijom“ jer se uglavnom otkrije prilikom prijeloma koji često znaju proći nezamijećeno sa zakašnjelom pojavom boli i nakon nekoliko tjedana.

Zlatni standard u otkrivanju osteoporoze je denzitometrija kostiju u kojoj se pomoću rendgenskih zraka mjeri količina apsorbirane energije u koštanom mineralu iz čega se dobije podatak o mineralnoj koštanoj gustoći (BMD – bone mineral density). BMD se izražava pomoću „T-vrijednosti“. Kada je T veći od 1 govorimo o povećanoj koštanoj masi, kada je T između -1 i +1 koštana masa je normalna, kada je T između -1 i -2,5 radi se o osteopeniji, a kada je T manji od -2,5 o osteoporozi.

S obzirom da je liječenje prijeloma uzrokovano osteoporozom dugotrajno, uloga prevencije je vrlo važna. Redovita i umjerena tjelesna aktivnost, pravilna prehrana, dovoljan unos važnih minerala i izbjegavanje nezdravih životnih navika (kava, alkohol, pušenje) najvažnije su preventivne aktivnosti.
Istraživanja pokazuju da se na svakih 100 mg kofeina gubi 6 mg kalcija, a osim kofeinskih napitaka važno je izbjegavati gazirana pića koja također potiču smanjenje koncentracije kalcija u krvi.
Vitamin D, koji se stvara u koži prilikom izlaganja sunčevim zrakama, neophodan je za apsorpciju kalcija u probavnom sustavu, zbog čega se kao preventivna aktivnost preporučuje izlaganje suncu barem pola sata dnevno. Osim jačanja kosti,  umjerena tjelesna aktivnost s opterećenjem (hodanje, penjanje uza stepenice) jača muskulaturu, čime se rasterećuje kost, i poboljšava koordinacija što je osobito važno kod starijih osoba koji lakše gube koordinaciju i skloniji su padovima.
Vježbe bez opterećenja, kao što je plivanje, ne povećavaju gustoću kostiju. Također, kao preventivna mjera preporučuje se odgovarajuća opskrba vitaminom D, kalcijem i magnezijem. Najbolje ih je unositi hranom, no ako prehrana nije dostatna, preporučuje se dodatan unos u obliku dodataka prehrani. Dnevni unos kalcija trebao bi iznositi od 1000 do 1500 mg, a vitamina D od 400 do 800 i.j.

Posljednja znanstvena otkrića otkrila su važnost proteina osteokalcina u  zaštiti kostiju od lomova, a za njegovu aktivaciju i apsorpciju važan je vitamin K2 - menakinon, zbog čega je vrlo važan unos vitamina K prehranom koji je osobito prisutan u zelenom lisnatom povrću.

Lijekovi za liječenje osteoporoze djeluju na dvije razine: na zaustavljanje razgradnje kosti (antiresorptivni) ili na poticanje izgradnje kosti (osteoanabolički).
U antiresorptivne lijekove spadaju bisfosfonati, selektivni modulatori estrogenskih receptora (SERM), hormonska nadomjesna terapija i kalcitonin.
Teriparatid, analog paratireoidnog hormona, djeluje tako da potiče izgradnju kosti, a stroncijev ranelat posjeduje oba mehanizma djelovanja. Antiresorptivni lijekovi mogu spriječiti daljnji gubitak kosti, ali ne mogu bitno utjecati na povećanje koštane mase.
Bisfosfonati su, zbog svog jakog antiresorptivnog učinka, lijekovi izbora u liječenju osteoporoze u žena i muškaraca.

Liječenje osteoporoze je dugotrajno i posljedice fraktura su vrlo teške, a zbog produljenog životnog vijeka, sjedilačkog načina života, loših životnih i prehrambenih navika ova bolest poprima globalne razmjere. Prema tome, potrebno je razvijati svijest o čimbenicima koji potiču razvoj osteoporoze i naglašavati važnost prevencije u obliku tjelesne aktivnosti, zdrave i uravnotežene prehrane i izbjegavanja loših životnih navika kao prvi izbor u rješavanju ovog velikog javnozdravstvenog problema.
Od dodataka prehrani koje možete kupiti sami za prevenciju osteoporoze u ljekarnama postoje različiti preparati kalcija, a dolaze u obliku tableta, šumećih tableta, tekućine i sl. Jednako su tako česti dodaci prehranii koji su kombinacije s kalcijem koji pomažu u održavanju normalne izgradnje-razgradnje kostiju.
Poželjno je da prije odabira preparata kalcija i drugih poželjnih dodataka prehrani potražite savjet svog ljekarnika.

Pripremila:
Anamarija Vučko, mag.pharm.