Tip 1 šećerne bolesti - inzulin-ovisni tip šećerne bolesti

Potrebno je u organizam unositi inzulin injekcijom. Ovaj tip bolesti razvija se kad gušterača proizvodi malo ili nimalo inzulina.

Tip 2 šećerne bolesti – o inzulinu neovisan tip šećerne bolesti

Inzulin je potreban za metaboličku kontrolu. Tip 2 bolesti javlja se kad gušterača nije sposobna stvarati količinu inzulina da udovolji potrebama organizma ili se proizvedeni inzulin ne koristi učinkovito. Ovakvo stanje može se kontrolirati pravilnom prehranom, tabletama i redovnom tjelovježbom.

Gestacijski dijabetes

Gestacijski dijabetes je naziv za hiperglikemiju otkrivenu kod trudnice koja do tada nije bolovala od šećerne bolesti, a hiperglikemija prestaje nakon trudnoće. Ako hiperglikemija traje i nakon poroda tada se u trudnoći radilo o novootkrivenoj šećernoj bolesti.

Prehrana

Nužan je ravnomjeran unos ugljikohidrata, masti i bjelančevina. UH su nužni za rad stanica te ih dijelimo na monosaharide (glukoza i fruktoza), disaharide (saharoza, laktoza i maltoza) i polisaharide (celuloza, škrob u povrću, voću i žitaricama i glikogen u mišićima i jetri). Glukoza koja se nalazi u svim namirnicama koje sadrže šećer izaziva brz porast šećera u krvi i ne preporučuje se u prehrani osoba sa šećernom bolešću, osim u ograničenim količinama u liječenju hipoglikemije (niske razine glukoze u krvi), akutnih bolesti i bubrežnih komplikacija. Pri unosu bjelančevina kao izvoru esencijalnih aminokiselina prednost treba dati nemasnom mesu, obranom mlijeku, morskoj ribi, a jaja se preporučuje konzumirati do 2 tjedno. Bitne su i žitarice, leguminoze (grah, grašak, bob, soja) i gljive. 

Masnoće se nalaze u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla. Masnoće životinjskog podrijetla (maslac, mast, jaja, meso, mliječni proizvodi) sadrže kolesterol i zasićene masne kiseline čije je štetno djelovanje na krvne žile (ateroskleroza – stvaranje masnih naslaga na stjenkama krvnih žila) neosporno dokazano. Masnoće biljnog porijekla (različite vrste ulja, margarin, biljna mast i razna koštunjičava voća kao orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki itd.) sadrže nezasićene masne kiseline od kojih su neke organizmu neophodne (esencijalne masne kiseline koje organizam ne može stvarati). Važna je uloga mononezasićenih masnih kiselina u sprječavanju nastanka ateroskleroze.

Biljna ili prehrambena vlakna (dnevna doza 25-30 g) su tvari koje se nalaze u povrću, voću i žitaricama, ne razgrađuju se u tankom crijevu te prolaze probavni trakt većinom neprobavljena. U biljna vlakna se ubrajaju: celuloza, hemiceluloza, pektin itd. Najviše ih ima u ovojnicama žitarica, mahunarkama, repi, neglaziranoj riži, obojenom povrću, nepročišćenim žitaricama, brašnu i tjestenini iz cjelovitog zrna.

Oblažući stjenku crijeva usporavaju razgradnju ugljikohidrata od kojih se dio veže na njih i neprobavljen odlazi stolicom iz tijela. Time povoljno djeluju na snižavanje glukoze u krvi i potrebu za inzulinom. Topiva vlakna povoljno utječu na sniženje masnoća u krvi posebno triglicerida te ukupnog i LDL kolesterola.

Sladila s energetskom vrijednosti

Fruktoza se uzima u malim količinama do 50g dnevno.

Sorbitol, Xylitol, Maltit i Izomaltit imaju nešto manju energetsku vrijednost. Najviša dnevna dozvoljena količina je do 35g u više obroka, jer veće količine mogu izazvati jake proljeve.

Sladila bez energetske vrijednosti

Saharin, ciklamati, acesulfam, aspartam, stevia

Kombinacija 1% saharina i 99% ciklamata poznata na našem tržištu kao Natreen i Kandisin podobna je za upotrebu, a preporučena dnevna količina Natreena je do 10 tableta. Mogu se kuhati.

Aspartam je bjelančevina zanemarive energetske vrijednosti. Kuhanjem se raspada pa se upotrebljava za slađenje hladnih pića i jela te toplih napitaka. Dolazi pod imenom Trendy, Equal, Kandisin-Gourment. Preporučena dnevna količina je do 155 tableta.

Stevia je prirodni zaslađivač, 200 do 400 puta slađa od šećera, s 0 kalorija, 0 ugljikohidrata i 0 glikemijskog indeksa. Možete je pronaći u mnoštvu oblika - tekućini, slatkom prahu, šećernim vrećicama i malim tableticama. Zbog svojih svojstava stevia je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani. Stevia snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin, što je posebice važno za dijabetičare, snižava visoki krvni tlak, smanjuje osjećaj gladi te  poboljšava probavu.

Ne smije se zaboraviti na adekvatan unos soli (do 3g), vode od 1 do 1,5l te vitamina i minerala te paziti na unos  alkohola koji izaziva hipoglikemiju (nisku razinu glukoze u krvi). Nadalje, negativno djeluje na metabolizam masnoća (triglicerida) uzrokujući nakupljanje masnoća u jetrenim stanicama (masnu degeneraciju jetre) što može dovesti do ciroze jetre.