Šećerna bolest ili Diabetes mellitus je kronično stanje koje nastaje kad gušterača prestane postupno ili djelomično proizvoditi inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu zbog otpornosti stanica na djelovanje inzulina (inzulinska rezistencija).
Osnovna osobina bolesti je povišena razina glukoze u krvi. Inzulin je hormon od vitalne važnosti kojeg proizvodi žlijezda gušterača u beta-stanicama. Inzulin ima ključnu ulogu za prijenos šećera (glukoze) u stanice.

Osnovni tipovi šećerne bolesti
DIJABETES tip 1
Diabetes tip 1 je autoimuna bolest kod koje beta stanice gušterača proizvode premalo inzulina ili ga uopće ne proizvodi, što znači da šećer iz krvi ne može ući u stanice. Bez inzulina koji prenosi glukozu u stanice, razina šećera u krvi postaje prekomjerno visoka i nastaje hiperglikemija.
Najčešće se dijagnosticira u dječjoj dobi ili adolescenciji. Inzulin je neophodan za preživljavanje i glavno je uporište u terapiji šećerne bolesti tipa 1.
DIJABETES tip 2
Šećerna bolest tipa 2 je daleko najčešći oblik šećerne bolesti - javlja se u 90% slučajeva. Većina oboljelih od tipa 2 proizvodi promijenjene ili čak normalne količine inzulina, ali uslijed poremećaja u stanicama jetre i mišićnog tkiva dolazi do otpornosti na djelovanje inzulina. Inzulin se veže na stanične receptore, ali glukoza ne može ući u stanicu i to stanje je poznato kao inzulinska rezistencija.
I u ovom obliku šećerne bolesti iznimno je važno održavati vrijednost šećera u krvi unutar normalnih vrijednosti.

GESTACIJSKI (TRUDNIČKI ) DIJABETES

Gestacijski dijabetes se može razviti privremeno kada hormoni koji se luče tijekom trudnoće povećavaju rezistenciju prema inzulinu. To se događa u oko 2-5% trudnica. Gestacijski dijabetes se  javlja tijekom druge polovice trudnoće i obično nestaje nakon poroda. Stoga se kod trudnica prate razine šećera u krvi kako bi se rano uočio razvoj dijabetesa.
I u ovom obliku šećerne bolesti iznimno je važno održavati vrijednost šećera u krvi unutar normalnih vrijednosti.

Na dijabetes trebamo posumnjati kada se pojavi

- učestalo mokrenje
- pretjerana i učestala žeđ
- pojačani apetit
- gubitak težine
- umor
- smetnje koncentracije
- povraćanje i bol u trbuhu (često zamijenjeni za simptome drugih bolesti)
- osjećaj bockanja ( „trnci”) u šakama ili stopalima
- zamućen vid, česte upale te sporo zacjeljivanje rana.

Rizični čimbenici nastanka šećerne bolesti su:

- pretilost (80-90 % oboljelih je pretilo)
- opseg struka veći od 80 cm za žene i 94 cm za muškarce
- starija dob (iznad 40 godina učestalost šećerne bolesti raste)
- nedostatak tjelesne aktivnost
- obiteljska sklonost
- pojava šećerne bolesti u trudnoći
- povišeni krvni tlak
- povišene vrijednosti masnoće u krvi
- dugotrajna izloženost stresu

Moguće komplikacije šećerne bolesti

- srčano-žilne bolesti ( koronarna bolest srca koja može uzrokovati srčani udar i moždani udar)
bolesti bubrega (dijabetička nefropatija) koje mogu rezultirati potpunim zatajenjem bubrega i potrebom za dijalizom ili transplantacijom bubrega.

- oštećenja živaca (dijabetička neuropatija) koja može dovesti do oštećenja tkiva (kožnog I potkožnog tkiva) s ulceracijama iIi nekrozama (odumiranjem tkiva), najčešće na stopalima.

- oštećenje vida (dijabetička retinopatija) koje karakterizira oštećena mrežnica oka, a može dovesti do djelomičnog ili potpunog gubitka vida.

Kako prevenirati šećernu bolesti

• smanjenjem prekomjerne tjelesne težine!
• umjerenom i redovitom tjelesnom  aktivnošću (npr. hodanje 30 min dnevno)!
• pravilnom prehranom!
• redovitom kontrolom razine glukoze u krvi nakon 45. godine!

Postoje namirnice koje nutricionisti i stručnjaci za šećernu bolest savjetuju oboljelima

- Mliječni proizvodi: u jogurtu, siru i mlijeku nalazi se dovoljna količina vitamina D i kalcija. Umjesto sokova bolje je posegnuti za čašom mlijeka ili jogurtom umjesto deserta.
-Zeleno povrće: poput blitve, zelja i repe odlično je za zdravlje srca zahvaljujući folatima, koji snižavaju razine aminokiselina koje mogu povećati rizik od bolesti srca.
-Tamna čokolada: bogata flavonoidima i antioksidansima pomaže u snižavanju krvnog tlaka te lošeg kolesterola.    
-Grah: namirnica bogata vlaknima zahvaljujući kojoj je moguće sniženje kolesterola kao i stabiliziranje šećera u krvi.
-Datulje: bogate antioksidansima, pune vlakana dobar su izbor za dijabetičare.
-Ječam: zdrava žitarica koja pomaže stabilizirati šećer u krvi.

Poželjni dodaci prehrani za dijabetičare

Alfa-lipoična kiselina
 Pored vitamina A, C i E, dobro poznatih po svojim antioksidacijskim svojstvima, dijabetičarima se vrlo često preporučuje uzimanje alfa-lipoične (tioktatne) kiseline.  Riječ je o spoju koji se inače normalno sintetizira u ljudskom tijelu i služi kao kofaktor enzima važnih za metabolički put razgradnje glukoze i dobivanje energije u stanicama. Alfa-lipoična kiselina je snažan antioksidans, a povećava i razinu drugih antioksidansa u tijelu pa se njenim dodatnim unosom ograničava razvoj kasnijih komplikacija. Klinički je dokazano da primjena alfa-lipoične kiseline u bolesnika sa šećernom bolešću značajno poboljšavaju simptomi periferne polineuropatije i smanjuje njeno daljnje napredovanje. Alfa-lipoična kiselina povećava inzulinsku osjetljivost i unos glukoze u stanice mišića te tako doprinosi normalizaciji razine glukoze u krvi. Preporučena dnevna doza iznosi 600 mg i uzima se pola sata prije doručka.
Budući da alfa-lipoična kiselina snažno kelira metalne ione i smanjuje njihovu dostupnost u organizmu, valja naglasiti da je potrebno odvojeno uzimati pripravke s alfa-lipoičnom kiselinom od onih koji sadrže minerale.

Magnezij i krom
 Kliničkim istraživanjima utvrđeno je da oralna suplementacija magnezija u razdobljima od 4 do 16 tjedana povoljno djeluje na metabolički profil dijabetičara, no potrebna je veća razina dokaza o dugoročnoj koristi i sigurnosti primjene.
Od minerala u tragovima, za dijabetičare je posebno značajan krom koji je inače potreban tijelu za normalan metabolizam ugljikohidrata i masti. Kliničke studije su pokazale da suplementacija kroma povećava inzulinsku osjetljivost te poboljšava kontrolu razine glukoze i lipidni status ispitanika, čime je znanstveno potvrđena njegova terapijska vrijednost kod šećerne bolesti. Kao dodatak prehrani obično je dostupan u obliku kromovog pikolinata i uzima se u dozi od 200 μg, iako su studije pokazale da su za dužu primjenu sigurne i dnevne doze do 1000 μg kroma. Osobama oboljelim od šećerne bolesti potrebno je također osigurati dovoljan unos bakra, selena i cinka jer su oni važni za normalno funkcioniranje endogenog antioksidacijskog sustava u organizmu.

Vitamini B-kompleksa
 Osim antioksidativnih vitamina, za dijabetičare su  vrlo važni i vitamini B skupine zbog njihove regulatorne uloge u metabolizmu ugljikohidrata i važnosti za živčani sustav. S obzirom da je u nekih dijabetičara utvrđen nedostatak pojedinih vitamina te uočen povoljan utjecaj suplementacije vitamina B1, B3, B6 i B12 na niz pratećih komplikacija, njihovim se dodatnim unosom može smanjiti rizik nastanka kardivaskularnih oboljenja, neuropatije i retinopatije te ublažiti već postojeći simptomi.

Omega-3-masne kiseline
Klinički je dokazano da omega-3 masne kiseline poboljšavaju razine serumskih triglicerida i lipoproteina u oboljelih od šećerne bolesti, što doprinosi smanjenju rizika od pojave kardiovaskularnih bolesti koji je u dijabetičara 2 do 3 puta veći nego u zdravih osoba. Iako nailazimo na različite preporuke, uobičajene dnevne doze iznose 500-1000 mg.

Čajevi koje mogu uzimati oboljeli od šećerne bolesti
 Zeleni čaj, čaj od: koprive, stolisnika, kamilice, maslačka, mente, srebrne svilenice.

Za sve dodatne informacije i savjete o prevenciji i liječenju šećerne bolesti obratite se svom ljekarniku!
U svim našim ljekarnama vršimo BESPLATNU zamjenu aparata za mjerenje šećera u krvi (staro za novo) i educiramo Vas o njihovom pravilnom korištenju!

Također, u svim našim ljekarnama organiziramo besplatno mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka.
Prijavite se kako bi na vrijeme otkriti ovu tihu, ali opasnu bolest!
 

Pripremila:
Olga Mitar, mag.pharm.