Erscheinungsdatum: 16.05.2018 SVJETSKI DAN HIPERTENZIJE 17. svibnja 2005. godine Svjetska liga za borbu protv hipertenzije pokrenula je obilježavanje Svjetskog dana hipertenzije, otkada se ovaj dan redovito obilježava s ciljem podizanja svjesnosti opće populacije o potrebi kontrole krvnog tlaka. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije je „Upoznaj svoje brojke“. Povišeni krvni tlak ili hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Međutim, činjenica da povišen krvni tlak godinama ne boli, da se ne osjeća i ne daje simptome, ne umanjuje opasnost koju može izazvati ako se ne liječi. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći je čimbenik rizika za smrtnost i onesposobljenost na globalnoj razini. Prema procjenama 18% svih smrtnih slučajeva na svjetskoj razini se pripisuje hipertenziji. Četiri od deset odraslih osoba u svijetu starijih od 25 godina ima povišeni krvni tlak, a gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišen krvni tlak. Međutim, zabrinjavajuće je da polovica onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe, niti mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom na globalnoj razini ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadni srčani zastoj s tragičnim ishodom. Stoga je jako važno podizanje svijesti stanovništva o problemima i posljedicama hipertenzije, mogućnostima prevencije, kontrole i liječenja. Ponekad,vrlo rano, osobe s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije na koje je potrebno obratiti pažnju, kao što su: - bol i pritisak u glavi, - crvenilo lica, - krvarenje iz malih kapilara u nosu i krvarenje u bjeloočnici oka, - lakše umaranje, odnosno otežano obavljanje svakodnevnih poslova i slabost pri koncentriranju, - loše spavanje i umor, uznemirenost, ubrzani rad srca i/ili nepravilan rad srca. Što je krvni tlak ? Krvni tlak je sila kojom krv djeluje na jedinicu površine stijenke krvne žile (arterije). Izražava se u mmHg( milimetri žive). Sistolički tlak je tlak kojem su arterije izložene prilikom svakog otkucaja srca kojim srce ubacuje krv u sistemsku cirkulaciju, a tlak kojem su arterije izložene u fazi relaksacije srca se zove dijastolički tlak. Stoga se vrijednost krvnog tlaka izražava pomoću dvije brojčane vrijednosti. Prva viša vrijednost uvijek predstavlja sistolički tlak, a druga niža vrijednost predstavlja dijastolički tlak. Krvni tlak može biti klasificiran kao: - normalni krvni tlak, - prehipertenzija, - stadij 1 ili blaga hipertenzija, - stadij 2 hipertenzije (prema JNC–7). JNC–7 KLASIFIKACIJA TLAKA U ODRASLIH KLASIFIKACIJA KRVNI TLAK (mmHg) Normalan tlak <120/80 Prehipertenzija 120–139 (sistolički) 80–89 (dijastolički) Stadij 1 (blaga hipertenzija) 140–159 (sistolički) 90–99 (dijastolički) Stadij 2 (klinička hipertenzija) ≥160 (sistolički) ≥100 (dijastolički) JNC = Ujedinjeni nacionalni komitet za prevenciju, otkrivanje, procjenu i liječenje hipertenzije Liječenje povišenog krvnog tlaka Liječenje hipertenzije se može započeti monoterapijom ili kombinacijskom terapijom lijekova. Monoterapijom započinjemo liječenje u osoba s blažim oblicima hipertenzije, a u onih s visokim ili vrlo visokim rizikom te sa hipertenzijom većeg stupnja, liječenje se često odmah započinje kombinacijom niže doziranih antihipertenziva. Liječenje hipertenzije ima za cilj produljiti očekivano trajanje života smanjujući smrtnost od bolesti srca i krvnih žila, povećati kvalitetu života te spriječiti pogoršanje postojećih oštećenja ciljnih organa. Procjenjuje se da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija. Stoga je bitno naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika: - smanjenjem unosa soli - unos soli treba ograničiti na 5 do 6 grama dnevno, - uravnoteženom pravilnom prehranom - pridržavanjem modela DASH-dijete (Dietary Approaches to Stop Hypertension), kojom se preporučava smanjen unos masnoća, posebno zasićenih masnih kiselina, izbacivanje masnog mesa i masnih proizvoda iz jelovnika te povećan unos voća i povrća. Savjetuje se slijediti načela mediteranske prehrane, koja je bogata vlaknima, omega-3 masnim kiselinama (riba,maslinovo ulje, masline,orašasti plodovi), a siromašna mesom i mesnim prerađevinama, - prestanak pušenja, - izbjegavanje prekomjernog konzumiranja alkohola, - redovita tjelesna aktivnosti i održavanje normalne tjelesne težine. Iz svega možemo zaključiti kako je vrlo važno redovito, na ispravan način i s provjerenim, klinički validiranim tlakomjerima redovito mjeriti krvni tlak kod kuće, kod liječnika ili u svojoj ljekarni, redovito uzimati propisane lijekove, te slušati savjete svog liječnika i ljekarnika koji su tu da Vam pomognu. Dođite u našu ljekarnu, izmjerite krvni tlak, savjetovat ćemo Vas kako ispravno voditi brigu o svom zdravlju te tako preuzmite odgovornost za sebe i svoje zdravlje. Napisala: Mia Šarić, mag.pharm.