Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna svake godine. Na taj dan udruge diljem svijeta ulažu napore na podizanje svijesti o Alzheimerovoj bolesti i demenciji. Demencija predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem koji s globalnim starenjem stanovništva značajno utječe na zdravstvene službe i sustave diljem svijeta. Alzheimerova bolest je najčešći oblik demecije (obuhvaća do 70 posto svih demencija) te je svakim danom sve prisutnija u našem društvu. Produljenje životnog vijeka i povećanje udjela populacije starije dobi dovelo je do povećanja učestalosti Alzheimerove bolesti.

Od demencija u svijetu boluje 47 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj oko 87 tisuća oboljelih. Ako se ne pronađe lijek za Alzheimerovu bolest procjenjuje se da će do 2050. godine od demencije u svijetu bolovati 115 milijuna ljudi, dok bi se u Hrvatskoj broj oboljelih do 2030. godine mogao popeti na 110 tisuća oboljelih.

Alzheimerova bolest najčešća je progresivna degenerativna bolest središnjega živčanoga sustava.
U mozgu dolazi do nakupljanja određenih proteina, amiloida i tau proteina koji uništavaju mozak ometajući prijenos između neurona. Kao posljedica propadanja stanica mozga, u oboljelih dolazi do gubitka fizičkih, mentalnih i psihičkih funkcija, ovisno o tome koji je dio moždanih struktura pogođen bolešću. Simptomi koji upućuju na bolest su:
- gubitak pamćenja, posebice za nedavne događaje (kratkotrajna memorija),
- zapuštanje vanjskog izgleda, poteškoće u učenju,
- poteškoće u vremenskoj i prostornoj orijentaciji,
- poteškoće u izvršavanju složenijih zadataka,
- poteškoće u računanju, poremećaj sposobnosti prosuđivanja,
- poremećaj govora i ponašanja (depresija, iznenadni nastupi bijesa, agresija, besciljno lutanje...).
Pojava jednog ili više simptoma je postupna te se u pravilu prati napredovanje bolesti tijekom više mjeseci.

Strategija za borbu protiv Alzheimerove bolesti usmjerena je na tri glavna cilja: rana dijagnoza bolesti, dostupnost liječenja antidementnim lijekovima koji mogu usporiti razvoj bolesti te uspostava koordiniranog sustava potpore oboljelima od Alzheimerove bolesti, njihovim obiteljima i njegovateljima u svrhu podizanja kvalitete liječenja i zbrinjavanja.

Preventivne mjere kojima možemo umanjiti rizik za nastanak Alzheimerove bolesti uključuju regulaciju krvnog tlaka, smanjenje šećera, kolesterola i lipida u krvi (posebno u srednjoj životnoj dobi), prestanak pušenja, izbjegavanje konzumacije veće količine alkohola. Također je važno voditi računa o zdravom načinu života kroz zdravu prehranu te mentalnu i tjelesnu aktivnost tijekom života.
Smatra se da mediteranski tip prehrane (veći unos voća i povrća, osobito zelenog lisnatog povrća, mahunarki, žitarica, orašastih plodova i sjemenki, maslinovog ulja,masne ribe kao što su losos, tuna, sardine, umjereni unos jaja i crvenog vina, te manji unos zasićenih masnih kiselina, mliječnih proizvoda i prerađenog crvenog mesa) smanjuje vjerojatnost pojave bolesti.
Aktivnosti poput čitanja, socijalne i kulturne aktivnosti, vrtlarenje, gledanje određenih televizijskih programa, ples ili sviranje glazbenog instrumenta ima povoljan učinak na smanjenje rizika od oboljevanja. Čak i blaga redovita tjelesna aktivnost poput hodanja u osoba srednje dobi može odgoditi pojavu demencije u kasnijoj životnoj dobi.

Znanstvena istraživanja pokazuju kako bi osobe u ranim fazama Alzheimerove bolesti mogle imati koristi od uzimanja dodataka prehrani s omega-3 masnim kiselinama (posebno DHA), vitaminima B kompleksa (uključujući B12, B6, folnu kiselinu) i vitaminom E.
Također,  prema novom istraživanju niska razina vitamina D kod starijih osoba dovedena je u vezu s bržim kognitivnim propadanjem pogotovo u području mozga odgovornim za pamćenje, čije je slabljenje funkcije povezano s Alzheimerovom bolesti i demencijom. Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi da bi uzimanje dodataka vitamina D moglo usporiti kognitivno propadanje kod starijih osoba, stručnjaci se slažu da je korisno u 60-im godinama života uzimati vitamin D.

Oboljeli od alzheimerove bolesti i članovi njihovih obitelji mogu se javiti u Hrvatsku udrugu za Alzheimerovu bolest, gdje ih članovi udruge mogu educirati o fazama bolesti, o opterećenju njegovatelja, o potrebi oblikovanja adekvatnog okoliša, o financijskim posljedicama te pravima oboljelog u socioekonomskom sustavu.

Pripremila: Lana Vinčić, mag.pharm.