Datum objave: 10/25/2018 MEĐUNARODNI DAN PSORIJAZE 29.10.2018. Diljem svijeta se 29. listopada obilježava dan oboljelih od psorijaze. Psorijaza je kronična bolest kože, a u Hrvatskoj ima oko 68 000 oboljelih. Međunarodni dan psorijaze ima za cilj istaknuti težinu ove bolesti koja mora biti ozbiljnije shvaćena od strane nacionalnih i međunarodnih institucija. Obilježava se s ciljem boljeg informiranja javnosti o psorijazi, osiguranja boljeg pristupa liječenju oboljelih te omogućavanja oboljelima da otvoreno govore o svojim potrebama i problemima. Psorijaza je jedna od najčešćih kroničnih kožnih bolesti u Hrvatskoj te predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Liječenje psorijaze može biti dugotrajno i popraćeno nuspojavama, a sama bolest može negativno utjecati na psihičko zdravlje oboljelih te na njihov privatni i profesionalni život. Psorijaza je kronična recidivirajuća upalna bolest kože koja se očituje crvenkastim oštro ograničenim žarištima različite veličine prekrivenim srebrnasto-bijelim ljuskama. Osim kože, gotovo redovito su zahvaćeni i oštećeni nokti. Neki bolesnici imaju i promjene na zglobovima (psorijatični artritis) koje mogu uzrokovati invaliditet. Psorijaza se može dogoditi u svakoj životnoj dobi, ali se ipak u oko 50% bolesnika javlja prije 25. godine života. Uzrok bolesti do danas nije do kraja istražen. Zna se da se nasljeđuje sklonost za pojavu psorijaze, premda je za pojavu bolesti potrebno i sudjelovanje nekih vanjskih i unutarnjih čimbenikakao što su: ozljede, stresne situacije, opekline, kronična iritacija kože, trudnoća, upale, neki lijekovi itd. Promjene na kože su najčešće na laktovima i koljenima, zatim na vlasištu i donjem dijelu leđa, no mogu biti smještene i na drugim dijelovima tijela. Psorijaza je kronična bolest praćena poboljšanjima i pogoršanjima (npr. ljeti se promjene mogu povući, dok u zimskim mjesecima dolazi do pogoršanja). Dijagnoza psorijaze se najčešće postavlja klinički, a može se potvrditi biopsijom kožnih lezija. Vrsta liječenja ovisi o težini bolesti, pridruženim bolestima, bolesnikovim sklonostima, učinkovitosti lijekova te individualnoj procjeni odgovora na terapiju. U cilju planiranja liječenja bolesnike se može podijeliti u dvije skupine: bolesnici s blagom do umjerenom psorijazom koje je moguće liječiti primjenom lokalne terapije, te one s umjerenom do teškom psorijazom za čije je liječenje potrebno provođenje fototerapije ili sustavne terapije. U lokalnoj terapiji najčešće se koriste keratolitici za uklanjanje ljusaka, obično na bazi salicilatne kiseline, te lokalni protuupalni lijekovi poput kortikosteroida. U terapiji se također primjenjuju i analozi vitamina D, cignolin te lokalni retinoidi. Važno je naglasiti i redovitu primjenu neutralnih pripravaka emoliensa(ovlaživača), osobito onih koji sadrže ureju, u održavanju dobrog stanja kože. Kod opsežnije bolesti u obzir dolazi primjena fototerapije, odnosno kontroliranog izlaganja ultraljubičastim zrakama. Najčešće se primjenjuju UVB i "uskospektralne" UVB zrake (valne duljine 311 nanometara). Fotokemoterapija (PUVA) koristi se kod zahvaćenosti više od 30 posto površine kože psorijatičnim žarištima, a predstavlja primjenu fotosenzibilizirajućih tvari -psoralena (P) i UVA zračenja. Ponekad se koristi i naftalanoterapija koja predstavlja primjenu "naftalan ulja" u obliku kupki ili se premazuje koža. Uz to se ponekad koristi heliomarinoterapija, boravak na suncu i kupanje u morskoj vodi jer sve navedeno dobro djeluje na kožu oboljelih. Od konvencionalne sustavne terapije najčešće se u liječenju psorijaze primjenjuju retinoidi, potom metotreksat i ciklosporin. Ipak, danas su sve popularniji tzv. biološki lijekovi koji obuhvaćaju protutijela i fuzijske proteine sintetizirane rekombinantnom DNA tehnologijom koji blokiraju specifične molekularne ciljeve. Ovi lijekovi značajno pridonose poboljšanju simptoma i smetnji, povećavaju kvalitetu života psorijatičnih bolesnika te omogućuju dugoročnu kontrolu bolesti Oboljelima od psorijaze se savjetuje redovito kretanje, fizička aktivnost, dobro balansirana dijeta i izbjegavanje stresa. Kod prehlade i ostalih infekcija dišnog sustava treba čim prije započeti s liječenjem zbog mogućeg pogoršanja osnovne bolesti. Također je važno svakodnevno održavanje dobre higijene kože kupkama ili tuširanjem kako bi se spriječile sekundarne infekcije. Mnoga istraživanja vezana uz pravilnu prehranu i psorijazu pokazuju da se određenim izborom namirnica može utjecati na tijek psorijaze premda za sada nema znanstvenih dokaza. Odavno je poznato da se poboljšanje stanja kože postiže ograničavanjem kalorija u prehrani. Opaženo je naime, da pretilost negativno utječe na tijek psorijaze. Neki autori preporučavaju unošenje lecitina u prehranu. Ima ga u soji, klicama pšenice, orasima, sjemenkama suncokreta, sjemenkama bundeve i biljnom bućinom ulju. U nekim studijama naglašava se vrijednost antioksidansa, beta-karotena, omega-3 masnih kiselina, cinka, prehrane bogate bakrom, selenom, folnom kiselinom (brokula, mrkva, cjelovite žitarice, marelica, sezam, namirnice bogate vlaknima). Ne savjetuju se začini kao: papar, anis, cimet, paprika, senf, majoneza, kečap, vinski ocat, kandirano voće. Ne preporučavaju se: šećer, masnoće, masni sirevi, krumpir, grah i slično. Na temelju spoznaja nakon dugogodišnjeg praćenja velikoga broja bolesnika sa psorijazom može se zaključiti da bi prehrana bolesnika sa psorijazom trebala biti jednostavna i uravnotežena, zdrava prehrana. Bolesnici sa psorijazom trebaju održavati idealnu tjelesnu težinu i svakodnevnu pozornost posvetiti kretanju, tjelovježbi ili sportu. U kontroliranim studijama je dokazano da pušenje negativno utječe na pojavu i tijek psorijaze. To se također odnosi i na uživanje alkoholnih pića osobito u onih bolesnika koji su podvrgnuti sistemskoj terapiji. Oboljeli od psorijaze mogu se javiti Društvu psorijatičara Hrvatske koja okuplja građane oboljele od svih vrsta bolesti psorijaze na području Republike Hrvatske. Članovi Društva mogu biti i građani koji ne boluju od psorijaze, ali su zainteresirani za probleme vezane za ovu bolest te svojim radom mogu pridonijeti uspješnijem radu Društva. Pripremila: Tea Prelas, mag.pharm.