Detalj

Novosti

1.SVIBNJA 2018. SVJETSKI DAN ASTME

Svjetski dan astme obilježava se na inicijativu GINA-e (Global Initiative for Asthma) prvog utorka u svibnju svake godine. Prvi takav dan obilježen je 1998. godine u 35 zemalja širom svijeta, a broj sudionika raste iz godine u godinu.


Astma je najčešća kronična bolest dječje dobi i među prvih 15 najčešćih bolesti odrasle dobi. Pretpostavlja se da u svijetu od astme boluje oko 300 milijuna ljudi, a do 2025. godine broj oboljelih će doseći 400 milijuna.
Astma je kronična bolest donjih dišnih putova (bronha), u čijoj je podlozi kronična upalna reakcija sluznice dišnih putova na brojne čimbenike. Čimbenici su najčešće različiti alergeni (alergijska astma), ali i fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije i duhanski dim.
Ovisno o težini bolesti, manifestira se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili periodički. Najčešći simptomi astme su:
- napadaji suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje)
- osjećaj nedostatka zraka s ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja
- pritisak u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća
- noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja.

Simptomi obično prolaze spontano ili nakon uzimanja odgovarajućih lijekova.

Liječenje astme široki je pojam koji uključuje farmakološke mjere, odnosno terapiju prilagođenu težini bolesti, zatim praćenje terapijskog odgovora te nefarmakološke mjere poput kontrole uzročnih čimbenika i opsežne edukacije bolesnika o astmi, načinu i važnosti liječenja.
Glavni ciljevi liječenja su spriječiti akutne napade, smanjiti kronične simptome, omogućiti normalan stupanj tjelesne aktivnosti te izbjeći nuspojave terapije. Iako se astma ne može izliječiti, moguće je postići dobru kontrolu bolesti kako bi se omogućio normalan život pacijenta.
Svi lijekovi koji se danas koriste u liječenju astme mogu se svrstati u dvije osnovne skupine.
Prvu skupinu čine lijekovi koji služe za dugotrajnu kontrolu bolesti, djeluju tako da suzbijaju upalu, a to su: glukokortikoidi, modifikatori leukotriena i ksantini. U prvu skupinu lijekova spadaju i dugodjelujući β-agonisti i antikolinergici iako ne djeluju protuupalno.
U drugu skupinu lijekova spadaju brzodjelujući lijekovi koji se koriste za simptomatsku terapiju, a to su kratkodjelujući β-agonisti(salbutamol) te kratkodjelujući antikolinergici(ipratropij).
Prema trenutno prihvaćenim smjernicama, terapija astme je stupnjevita te ovisi o postignutoj kontroli bolesti. Jedan od pokazatelja loše kontrolirane astme je česta primjena simptomatskih lijekova (češće od dva puta tjedno) jer oni djeluju na simptome a ne na uzroke astme.

Većina ovih lijekova primjenjuju se inhalacijom (udisanjem). Inhalacijska terapija je najdjelotvorniji oblik terapije jer dovodi lijek izravno u pluća izbjegavajući učinke lijeka na ostale organe (sistemske nuspojave). Moguće je primijeniti puno manju dozu lijeka da bi se postigao jednak terapijski učinak kao nakon primjene tableta. Inhalacija se provodi iz posebnih spremnika (inhalera) za čije je korištenje nužno poznavanje pravilne tehnike primjene (udisanja).
Na tržištu postoje dvije osnovne skupine spremnika:

1. MDI ("metered dose inhaler"), poznatiji kao pumpica i
2. DPI  ("dry powder inhaler"), poznatiji pod nazivom diskus

Postoji važna razlika između ovih tipova aplikatora. Pumpica je zapravo spremnik pod pritiskom u kojem se lijek nalazi pomiješan sa potisnim plinom. Nakon potiska pumpice, lijek će iz spremnika izletjeti zajedno sa potisnim plinom.

Koraci za pravilnu primjenu lijeka putem MDI-a (pumpice):

- dobro protresti pumpicu,
- skinuti zaštitni poklopac sa pumpice,
- izdahnuti zrak iz pluća do granice nelagode,
- staviti pumpicu u usta,
- početi sa dubokim i snažnim, ne pretjerano brzim udisajem, te istovremeno potiskom osloboditi jednu dozu iz pumpice,
- nastaviti s udahom do granice nelagode te zadržati zrak 5-10 sekundi,
- nastaviti normalno disati ili ponoviti postupak za još jednu dozu,
- isprati usta vodom.

Diskusi ne sadrže potisni plin i nisu pod pritiskom. Lijek iz ovih spremnika neće sam izletjeti već ga korisnik mora u pluća unijeti vlastitom snagom udaha (usisati ga u pluća). Upravo zbog ovih razloga važno je znati pravilno primijeniti ove aplikatore kako bi lijek zaista došao u pluća.

Koraci za pravilnu primjenu lijeka putem DPI:

- otvorite spremnik,
- povucite ručicu dozatora da bi aktivirali dozu lijeka,
- izdahnite zrak iz pluća do granice nelagode-nikada ne izdišite u spremnik,
- stavite usta na usnik i duboko udahnite zrak kroz usta do granice nelagode,
- zadržite zrak 5-10 sekundi,
- zatvorite spremnik,
- isperite usta vodom.

Pogreške prilikom upotrebe inhalacijskih lijekova su vrlo česte stoga je potrebno prilikom svakog preuzimanja lijeka sa svojim ljekarnikom ponoviti tehniku primjene.

Od mjera koje nisu vezane za terapiju lijekovima, u terapiji astme, preporučuje se smanjiti izlaganje alergenima češćim pranjem plahta i jastučnica, udaljavanjem predmeta koji zadržavaju prašinu poput tepiha i plišanih igračaka, zatvaranje prozora kada je visoka razina peludi u zraku, korištenje aparata za ovlaživanje zraka i slično.

Za kraj, u nastavku se nalazi standardni upitnik za procjenu kontrole simptoma astme. Ispunite upitnik i ne zaboravite prokomentirati rezultat sa svojim liječnikom ili ljekarnikom!

        Je li u protekla 4 tjedna pacijent/ica imao/la:

Dnevne simptome više od 2 puta tjedno?

              Ograničenje dnevnih aktivnosti zbog astme?

              Buđenje noću zbog astme?

              Potrebu za simptomatskim lijekovima više od 2 puta tjedno?

 

broj potvrdnih odgovora

kontrola astme

nijedan

 dobra kontrola

1-2

djelomična kontrola

3-4

nema kontrole

 

Napisala:
Margareta Vudrić, mag.pharm.