Izraz alergija odnosi se na neprimjerenu  reakciju imunološkog sustava na različite, uobičajeno neopasne tvari iz našeg okoliša-alergene. S obzirom na uzročnike i zahvaćene organske sustave može se govoriti o kožnim alergijama, alergijama na lijekove i cjepiva, na ubode insekata, alergijama na hranu, a najčešće se javljaju alergijske bolesti dišnog sustava. Mogu se manifestirati u gornjim dišnim putovima (nos, sinusi) ili donjim (bronha i pluća), a često i na obje razine te na koži. Za mnoge simptome alergijskih reakcija odgovorna je tvar koje se zove histamin koji uzrokuje upalnu reakciju u tkivu što rezultira neugodnim simptomima kao što su svrbež, curenje iz nosa, crvenilo, suzenje očiju, kožne reakcije...

U kliničkom smislu, alergija se može očitovati kao alergijski konjuktivitis, rinitis, rinosinuitis, edem grkljana, urtikarija i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam.

Najteža alergijska reakcija koja počinje u roku u roku od nekoliko minuta i brzo napreduje je anafilaksa ili anafilaktički šok. Klinička slika manifestira se padom tlaka, gušenjem (bronhospazam), oticanjem sluznice dišnih putova i konačno, plućnim edemom.  Iako bilo koji alergen može izazvati anafilaktički šok, najčešće su to ubodi kukaca, neke vrste hrane (na primjer školjke i orasi) te injekcije određenih vrsta lijekova.

Liječenje/ublažavanje alergije

Današnja znanost ulaže ogromne napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergija. Tek kada se alergija potvrdi, može se i liječiti ili ublažiti.
Alergije su sve učestalije, a broj ljudi koji se javljaju liječniku s tim problemom je sve veći.

Ključni parametri za uspje šno liječenje i smanjenje simptoma alergijskih bolesti su:

• edukacija bolesnika
• izbjegavanje alergena
• adekvatna terapija lijekovima
• imunoterapija

Lijekovi koji nam mogu pomoći pri uklanjanju simptoma alergijskog rinitisa spadaju u sljedeće skupine:

• antihistaminici
• kortikosteroidi
• dekongestivi

Antihistaminici su najpropisivaniji lijekovi za simptome alergijskog rinitisa. Obično se propisuju u tabletama (loratadin, feksofenadin, cetirizin, difenhidramin) ili u sirupu (za djecu). Suvremeni antihistaminici su pouzdani i sigurni lijekovi koji uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma u blagim oblicima bolesti, osobito ako ih se počne uzimati prije nastupa tegoba.

Intranazalni kortikosteroidi u nosnim sprejevima (flutikazon, mometazon, budezonid i beklometazon) su  protuupalni lijekovi koji će uspješno ukloniti ili umanjiti simptome, a za njihovu djelotvornost i neškodljivost izuzetno je važna pravilna primjena koju će Vam objasniti Vaš ljekarnik. Najčešće se njihovo puno djelovanje  postiže  nekoliko dana nakon prve primjene.

Lokalni kortikosteroidi propisuju se u slučajevima kada primjena antihistaminika nije u potpunosti uklonila simptome tj. u slučajevima kada se radi o teškim oblicima bolesti. Gotovo uvijek ih propisuje liječnik te se izdaju na liječnički recept. Samo iznimno, u vrlo teškim oblicima bolesti, kortikosteroidi se kroz kraće razdoblje daju sistemski u obliku tableta ili intramuskularnih injekcija.

Ukoliko uzimate neke protugljivične ili protuvirusne lijekove, o tome obavijestite svog liječnika ili ljekarnika prije primjene nazalnih kortikosteroida.

Dekongestivi („kapi za nos“ – nafazolin, oksimetazolin, tetrahidrozolin) su lijekovi koji djeluju na krvne žile nosne sluznice pa smanjuju neprohodnost i vodenasto curenje iz nosa. Bolesnici s alergijskim rinitisom vrlo ih često prekomjerno i nepotrebno uzimaju, a to može dovesti do vrlo ozbiljnih i štetnih posljedica na sluznicu nosa. Preporuča se vrlo kratkotrajna primjena dekongestiva (ne duže od 5-7 dana).

Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je oblik liječenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih cjepiva. To znači da se primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv potakne razvoj podnošenja i tolerancije tog alergena. U osoba u kojih je imunoterapija uspješno provedena, ponovni kontakt s alergenom neće izazvati simptome bolesti ili će oni biti znatno blaži nego ranije.

Osim lijekova i imunoterapije posoje i vrlo jednostavni i neškodljivi načini za olakšavanje simptoma alergije koje uz savjet ljekarnika može provoditi svaka osoba koja pati od alergija.

Učestalo i obilno ispiranje nosne sluznice fiziološkom otopinom ili otopinom male količine morske soli u običnoj vodi ispiru se alergeni s nazalnih prolaza te se na taj način također mogu smanjiti simptomi alergijske reakcije.

Visokodozirani pripravci vitamina C su u brojnim kliničkim istraživanjima dokazali uspješnost u suzbijanju alergijskih simptoma. Vitamin C snižava razinu histamina u tijelu te smanjuje propusnost stijenki krvnih žila, čime utječe na smanjenje otoka. Uz vitamin C, preporučuje se i kalcij, jer taj mineral doprinosi smanjenju alergijske reakcije. Kalcij + C vitamin predstavljaju neškodljivu pomoć kod alergija, promuklosti i upala dišnog sustava. Pritom jedino moraju paziti osobe koje imaju oboljenja želuca kao npr.ulkus želuca ili gastritis pa se u tom slučaju treba primjeniti C vitamin u esterificiranom, nekiselom obliku. Ukoliko uzimate tetraciklinske antibiotike, C-vitamin treba uzimati vremenski odvojeno (tj. 2h prije ili 4 sata poslije)

Osim navedenih metoda uklanjanja simptoma alergije koje preporuča alopatska (klasična) medicina,  uklanjanje simptoma alergije, ali i njeno liječenje moguće je provoditi i homeopatskim pripravcima (remedijama). Pritom treba razlikovati uklanjanje simptoma od samog liječenja.

U ljekarnama se danas mogu nabaviti kombinirani homeopatski pripravci za uklanjanje simptoma alergija, odnosno alergijskog rinitisa. Njihova prednost u odnosu na klasične tj. alopatske pripravke jest neškodljivost i izostanak nuspojava, te ih mogu koristi sve skupine bolesnika (uključujući trudnice i malu djecu). Liječenje alergije homeopatijom provodi se uzimanjem tzv. „konstitucijske terapije“ koju može odrediti isključivo liječnik-homeopat na temelju detaljnog izučavanja fizičkog, emocionalnog i psihičkog stanja osobe tj. bolesnika. Pri tome treba naglasiti da je konstitucijska terapija specifična za samog bolesnika, a ne za bolest koju liječi.

Može li alergija nestati sama od sebe?

S obzirom na prirodu bolesti, tj. reakcije organizma stvaranjem antitijela na uneseni alergen, informacija ostaje zauvijek „zapisana“. Ukoliko organizam tijekom duljeg vremenskog razdoblja ili više nikad ne bude izložen alergenu, antitijela mogu nestati. Novi kontakt s istim alergenom može imati drugačiji klinički intenzitet, ali teoretski neće iščeznuti. Stoga je prevencija trajno izbjegavanje alergena. S druge pak strane, često dolazi do postavljanja nedovoljno precizne dijagnoze pa se neki alergeni krivo „optuže“. Osobito je to slučaj s nekim lijekovima, kada se tzv. pseudoalergijske reakcije pripišu alergiji.

Može li se preventivno djelovati na pojavu alergije?

Prva mjera u liječenju alergija je izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Jačanje imuniteta, prvenstveno odabirom pravilne, zdrave i prilagođene prehrane, a zatim i uporabom probranih dodatka prehrani prema savjetu ljekarnika, također se smatra dobrom mjerom u prevenciji alergija.

Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena (peludi) preporuča se:

• izbjegavati boravak i provođenje fizičkih aktivnosti u području bujne vegetacije u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku (u jutarnjim satima)
• izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine  na zraku
• prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko, najbolje u toku popodneva ili putem dobro održavanih klima-uređaja.

U osoba osjetljivih na cjelogodišnje alergene preporučuje se:

• smanjiti koncentraciju kućne prašine (grinja) u prostoru u kojem borave uklanjanjem tapeciranog namještaja, ukrasnih jastuka, tepiha i zavjesa...
• prostor u kojem se boravi mora se svakodnevno održavati (usisati, obrisati prašina…)
• jastuci i popluni za spavanje ne smiju biti punjeni perjem, a općenito ne bi smjeli biti stariji od 5 godina
• trebalo bi izbjegavati dodir s kućnim ljubimcima s dlakom i perjem. Eventualno ih držati izvan kuće i redovitim kupanjem održavati njihovu higijenu, kako bi s njih uklonili alergene.
• u slučaju alergije na hranu preporuča se iz prehrane izbaciti hiperalergenu hranu (mlijeko, jaja, pšenicu, orašaste plodove) te dobro čitati deklaracije i izbjegavati hranu koja sadrži aditive.

Iz svega navedenog možemo ukratko zaključiti: protiv alergije se možemo boriti promjenom prehrane, podizanjem higijene životnog prostora, izbjegavanjem kontakta s peludom iz zraka, alopatskim i homeopatskim lijekovima. U odabiru  pravog načina rado će vam pomoći vaš ljekarnik.

Razlike simptoma prehlade i alergijskog rinitisa