Dan narcisa je humanitarna akcija u kojoj se toga dana, ove godine je to subota, 24.03., prodaju poklonjeni narcisi, a prikupljena sredstva namijenjena su prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke.
Ova manifestacija održava se pod zajedničkim sloganom u svim gradovima Hrvatske koji imaju klubove žena liječenih i operiranih na dojci.
Narcis, jedan od prvih cvjetova koji u proljeće proviri ispod snježnog prekrivača, označava novi početak, utjehu i ljepotu koja dolazi nakon duge zime. Još od antičkih vremena  ovaj cvijet je simbol ponovnog buđenja, rođenja i novog početka.
Glavni  cilj ove akcije je provođenje dugoročnih programa i projekata vezanih za edukacije o prevenciji raka dojke i njegovu pravodobnom liječenju.
U Hrvatskoj, kao i u svim razvijenim zemljama svijeta, rak dojke je na prvom mjestu ljestvice pojavnosti i smrtnosti.
Novooboljelih žena svake godine ima barem dva puta više nego svih slučajeva raka bilo kojeg drugog dijela tijela.
U EU oboljet će 1 od 8 žena od raka dojke do svoje 85. godine života.
Rak dojke se na žalost pojavljuje sve češće i u mlađim dobnim skupinama tako da se danas čak 20% svih slučajeva javlja u žena mlađih od 50 godina.
Oko 50% svih slučajeva raka dojke u Hrvatskoj čine žene u dobi od 50 do 69 godina i one su srećom obuhvaćene Nacionalnim mamografskim programom probira za rano otkrivanje raka dojke.
Oko 30% svih slučajeva raka dojke u Hrvatskoj čine žene starije od 69 godina.
Rak dojke zahvaća žene koje su većinom u reproduktivnoj i/ili radno aktivnoj dobnoj skupini. Iz godine u godinu sve više žena u našoj sredini živi s rakom dojke jer je bolest postala kronična, odlaze na posao, rađaju i odgajaju svoju djecu. Duljina preživljenja oboljelih žena od raka dojke ponajprije ovisi o stadiju u kojem je bolest otkrivena ali i o malignosti samog tumora. Srećom i rak dojke se može otkriti u početnoj izlječivoj fazi bolesti što je najvažnije za ženu i njenu obitelj. Upravo zato potrebno je poticati žene na redovite preglede dojki kako bismo smanjili visoke stope smrtnosti žena u našoj zemlji.
Izbjegavanje rizičnih čimbenika i podvrgavanje programu ranog otkrivanja raka dojke najviše je što se može učiniti da bi u slučaju obolijevanja imali što veće izglede za uspješno liječenje, odnosno trajno izlječenje od ove ozbiljne i smrtonosne bolesti.
Žene u kojih su prisutni rizični čimbenici imaju veću vjerojatnost obolijevanja od raka dojke. Najznačajniji od njih su starija životna dob, rak dojke u obitelji, genetika, hormonsko nadomjesno liječenje.
Prehrana i životne navike kao što su prekomjerno jedenje, alkohol, pušenje, izloženost ionizirajućem zračenju i umjetnom svjetlu tijekom noći te elektromagnetskom zračenju povećavaju rizik za rak dojke.
Važno je naglasiti da većina žena s dijagnosticiranim rakom dojke nakon provedenog liječenja nastavlja živjeti ispunjen i produktivan život te može očekivati uobičajeno trajanje života.
Čak i nakon pojave metastaza više od 20% žena uz primjenu današnjih metoda liječenja preživi 5 godina. Međutim, kako je svaka žena jedinstvena tako su i njena bolest i situacija jedinstvene.
U oko 75% oboljelih žena, prema sadašnjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske, rak dojke nikada se neće vratiti nakon uspješno provedenog liječenja.
Donacije prikupljene u ovoj javnozdravstvenoj akciji koriste se za različite aktivnosti vezane uz jačanje svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka te psihosocijalni oporavak oboljelih.
Psihološki faktori važni su u prevenciji karcinoma, a sve je jasniji i utjecaj psihijatrijskh poremećaja na pojavljivanje i progresiju bolesti te preživljavanje.
Većina suvremenih centara za liječenje raka dojke u svijetu ima psihoonkologe kao dio onkološkog tima, upravo u cilju prepoznavanja i optimalnog liječenja često prisutnih psihijatrijskih smetnji i poremećaja.
S kemoterapijama, dijagnozom, strahovima i liječenjem teško se suočiti. Psihičke posljedice dijagnostike i liječenja raka dojke mogu biti:
-  emocionalna nestabilnost,
-  neizvjesnost, promjena perspektive o budućnosti,
-  prijetnja mogućom smrti,
-  osjećaji usamljenosti, napuštenosti, marginalizacije, stigmatizacije,
-  razni anksiozni i depresivni poremećaji, poremećaji prilagodbe,
-  seksualne disfunkcije.
Psihološki utjecaj prisutan je i kod obitelji: supruga, partnera, djece i roditelja.
Psihoterapija je prilika da se izraze emocije, dobije podrška i smanji anksioznost, strah i depresija.
Psihijatar je izvor smislene informacije koji pomaže da se pacijent suoči s pesimističnim razmišljanjima i razmisli o životnim, zdravstvenim, obiteljskim i poslovnim prioritetima.
Podsjećamo Vas !
Samopregled dojki je orijentacijski pregled kojeg obavlja sama žena pipanjem dojki, pazuha, područja ispod i iznad ključne kosti i donjeg dijela vrata.
Preporučljivo je samopregled dojki vršiti jedanput mjesečno. Sa samopregledom dojki treba započeti već nakon 25. godine života.
Obavimo mamografski pregled dojki svake 1-2 godine, obavimo i  ultrazvuk dojki.

Prošećimo s narcisima u ruci svojim gradom i dajmo podršku svim bolesnim ženama koje boluju od karcinoma dojke.

Pripremila:
Mr.sc.Ina Topić, mag.pharm.