Detalj

Savjetujemo

„Dan crvenih haljina“

Cilj obilježavanja Dana crvenih haljina je podići svijest o specifičnostima moždanog udara u žena, upozoriti na  pogubne posljedice zanemarivanja simptoma i potrebu promjene načina života.
Jeste li znali da
- Svake dvije sekunde netko u svijetu doživi moždani udar.
- Svakih šest sekundi jedna osoba umre od moždanog udara.
- U svom životnom vijeku 1 od 6 osoba doživjet će moždani udar.
- Svake godine približno 17 milijuna ljudi doživi moždani udar,
a 6 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica.
- Moždani udar vodeći je uzrok onesposobljenosti u odrasloj dobi, drugi vodeći uzrok smrti u svijetu.
- Otprilike jedna trećina moždanih udara je fatalna. Jedna trećina uzrokuje trajno oštećenje ili invaliditet, dok preostala trećina nema značajnih posljedica.
- Moždani udar zahtijeva velike troškove liječenja.
- Od moždanog udara stradaju tijelo, um i osjećaji, u oporavku osim bolesnika važnu ulogu imaju i medicinski tim, obitelj i okolina.
- Osobe koje dožive moždani udar u prosjeku su starije od 60. godina.
- Vjerojatnost moždanog udara raste ako ste strastveni pušač.
- Prevencija je jedini prirodni lijek protiv moždanog udara.
- Svake godine, moždani udar ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke.

Obilježavanje „ Dana crvenih haljina“ provodit će se svake godine, prvog petka u veljači.
Iznimno je važno biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.
Zaštitni znak Dana crvenih haljina je silueta žene u crvenoj haljini, koja je istovremeno krhka i snažna te savršeno oslikava misiju ove akcije.
Iako mozak čini samo 2 % ukupne tjelesne mase, on troši oko 15 % ukupne količine krvi koja cirkulira krvotokom u jednoj minuti te 20 % ukupne količine udahnutog kisika disanjem.
Moždani udar je medicinski termin za smrt dijela moždanih stanica. Ovisno o funkciji koje su te moždane stanice omogućavale (govor, pokretanje, osjet, vid), njihovom smrću dolazi do oštećenja neke od tih funkcija te bolesnik ne može govoriti, hodati, vidjeti i sl.

Znanstvenici su otkrili nekoliko glavnih stavki koje povećavaju rizik za moždani udar kod žena, a to je rano doba prve menstruacije, rani ulazak u menopauzu, niske razine hormona
dehidroepian drosterona (DHEAS), uzimanje oralnog estrogena ili kombiniranih oralnih kontraceptiva.
Naglašavaju da je važno uzeti u obzir i druge događaje kao što je komplikacija trudnoće, gestacijski dijabetes, preeklampsija ili pak hipertenzija tijekom ili neposredno nakon trudnoće.

Tim je ženama potrebno pažljivo liječničko praćenje, moraju biti svjesne da imaju veći rizik za moždani udar i trebaju se pridržavati najzdravijeg životnog stila kako bi smanjile rizik za hipertenziju i moždani udar - upozoravaju znanstvenici.

Moždani udar nastaje kada je dotok krvi i hranjivih tvari u dio mozga prekinut ili jako smanjen, te tako moždano tkivo ostane bez kisika. U roku od nekoliko minuta, moždane stanice počinju umirati. Moždani udar je hitan slučaj pa je  brza reakcija presudna.

Rano djelovanje može smanjiti oštećenje mozga i moguće komplikacije. Dobra vijest je da se može liječiti i spriječiti. Bolja kontrola glavnih čimbenika rizika - visok krvni tlak, pušenje i visoki kolesterol -može biti odgovorna za smanjenje rizika od moždanog udara.

Moždani udar može biti uzrokovan:
- ugruškom koji začepi krvnu žilu (arteriju) i onemogući protok krvi kroz nju (cerebralni infarkt ili ishemijski moždani udar)
- puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno moždano tkivo (intracerebralno i subarahnoidalno krvarenje
- kod nekih ljudi se može pojaviti privremeni prekid protoka krvi kroz mozak (akutni ishemijski napad), a najčešće traje oko 5 minuta.
Oko 85% moždanih udara je ishemijske naravi. Mogu biti uzrokovani krvnim ugruškom (tromb) koji onemogućuje dostatan protok kisika do mozga.
Hemoragijski moždani udar uzrokovan je krvarenjem krvnih žila ili puknućem istih u mozgu, a najčešće se pojavljuje kod ljudi s dijagnosticiranim visokim krvnim tlakom ili aneurizmom.
Upozoravajući prolazni simptomi moždanog udara su: osjećaj utrnulosti nekog dijela tijela, poremećaji govora, nagla magljenja i gubitak vida, jaka glavobolja, gubitak ravnoteže i vrtoglavice.
Pratite svoje tijelo i nemojte dopustiti da vas simptomi koji traju i 24 sata prije nego se moždani udar dogodi, zavaraju te da cijela situacija završi kobno.

Često je i zatajenje funkcije na jednoj strani tijela, u takvim slučajevima se najčešće radi o oštećenju na jednoj strani mozga.
Najčešći simptomi moždanog udara su:
Problemi s hodanjem – nagla vrtoglavica, gubitak ravnoteže, gubitak koordinacije.
Problemi u govoru i razumijevanju – zbunjenost, nemogućnost govora.
Paraliza ili utrnulost lica, ruke ili noge – slabost ili oduzetost osobito na jednoj strani tijela.
Problemi s vidom – mutan vid, dvostruka slika ili crnjenje pred očima.
Glavobolja – može biti popraćena vrtoglavicom i povraćanjem.

U zapadnim zemljama moždani udar uzrokuje više smrtnih slučajeva nego bilo koja druga bolest. Najčešće žrtve su ljudi koji imaju tegobe uzrokovane povišenim krvnim tlakom. Abnormalno visok krvni tlak, može u svakoj dobi uzrokovati moždani udar – zbog toga ima mnogo evidentiranih slučajeva i kod mlađe populacije.
Blaži moždani udar, često je upozorenje težem stanju.

Ako primijetite simptome koji ukazuju na mogućnost moždanog udara, posjetite liječnika što je brže moguće. Sve osobe koje su doživjele moždani udar, treba hospitalizirati i analizirati oštećenja, u slučaju težeg udara – potrebno je bolničko liječenje.

Posljedice moždanog udara ovise o području mozga koji je pogođen te o količini tkiva koje je oštećeno. Ono može za posljedice imati probleme s disanjem, gutanjem, koordinacijom te vidom, a liječenje i oporavak su kod svake osobe drugačiji.
Ako vas je pogodio moždani udar(kap), nećete moći učiniti ništa. Upravo zbog toga bitna je prevencija ovog stanja. Također, ako ste već preživjeli moždani udar, vrlo je važno da se držite ovih pravila jer su recidivi vrlo česti.
Redovito provjeravanje tlaka u ovakvim situacijama može spasiti život. Ne zaboravite uzimati lijekove za održavanje krvnog tlaka. Nemojte pušiti niti jesti suviše masnu hranu. Bitno je baviti se umjerenom tjelesnom aktivnošću.
Najmanje tri puta tjedno trebate jesti plavu ribu koja sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina.
Jedite zeleno povrće koje obiluje vitaminom E – snažnim prirodnim antioksidansom.
Konzumirajte orašaste plodove koji su bogati omega-3 kiselinama. Dnevna doza - 1 šalica orašastih plodova.
Šumsko voće će vam također biti od koristi jer sadrži velike količine vitamina C.
Rajčica, posebno kuhana je odličan izbor jer ima izrazito pozitivno djelovanje na srca, krvne žile te smanjenje krvnog tlaka.
Češnjak – snižava kolesterol te sprječava zgrušavanje krvi.
Tamna čokolada ima pozitivan utjecaj na krvožilni sustav (birajte onu s najvećim udjelom kakaa).
Za detoksikaciju organizma poslužit će vam zeleni čaj.
Ako ste ljubitelji vina, dnevni preporučeni unos su dvije čaše crnog vina jer sprečava stvaranje ugrušaka.
Svakog dana vježbajte ili hodajte najmanje 30 minuta.
Srčani i moždani udari češći su zimi. Posljedica je to skupljanja krvnih žila i smanjenja njihovog obujma zbog hladnoće.
Pacijentice s kardiovaskularnim bolestima trebale bi biti posebno oprezne.
Pazite na svoje zdravlje jer tako najbolje čuvate svoj život.

Vrlo je važna samoinicijativna odluka o mijenjanju štetnih životnih navika. Naime, većina ljudi mijenja životne navike tek kad se jave zdravstveni problemi, no međutim ni tada nije kasno da se preventivnim mjerama spriječi daljnje napredovanje bolesti i njihove komplikacije. Današnje mogućnosti još ne osiguravaju zadovoljavajuće liječenje teških oblika moždanog udara te se radi toga poseban naglasak stavlja na preventivne mjere kao najbolji mogući oblik utjecaja na pojavnost moždanog udara.
Gotovo svi rizični faktori mogu se ukloniti promjenom životnih navika, odnosno prevencijom, što je bolje učiniti što ranije kako bi smanjili vlastiti rizik od moždanog udara!
Obilježavanje "Dana crvenih haljina" se provodi u organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog neurološkog društva. 
Pridružimo se!

 Pripremila:
Mr.sc.Ina Topić mag.pharm