Kašalj je zaštitni refleksni mehanizam kojim se otklanja strani materijal i sekret iz dišnih putova. Kašalj mogu izazvati vanjski podražaji kao što su strani materijali, čestice prašine, plinovi, nagle promjene u temperaturi, a najčešće se javlja kao posljedica nagomilavanja sekreta u bronhima zbog upalnih ili alergijskih procesa. Važno je naglasiti da kašalj nije bolest već simptom bolesti dišnog sustava.

Vrste kašlja

Kašalj je koristan mehanizam ako obavlja tu funkciju. U tom slučaju kažemo da je produktivan te ga nastojimo olakšati. Suprotno tome, ako je suh, neproduktivan, te iscrpljuje bolesnika, nastojimo ga spriječiti ili pretvoriti u koristan. U početku se najčešće pojavljuje suhi, nadražujući kašalj koji nastaje zbog upalnog podražaja sluznice. Nakon nekoliko dana, zbog pojačanog lučenja sluzi, prelazi u produktivni kašalj kojim se izbacuje sekret.

S obzirom na trajanje može biti akutan - traje kraće od 3 tjedna, subakutan - traje između 3 i 8 tjedana i kroničan - traje dulje od 8 tjedana.

Prema vrstama kašalj dijelimo na: laringelani kašalj (kašalj iz grla), trahealni kašalj (kašalj iz dušnika), kašalj kod bronhitisa, kašalj kod astme, kašalj pri hranjenju, kašalj s primjesama krvi, kašalj kod apscesa i bronhiektazije  (proširenja bronha), kašalj kod srčanih bolesti, kašalj kod fibroze pluća i pušački kašalj. 

Uzroci kašlja

• virusne respiratorne infekcije (prehlada, gripa i druge virusne infekcije)
• bakterijske respiratorne infekcije (liječe se antibioticima za razliku od virusnih infekcija)
• alergijske reakcije na pelud, prašinu, grinje ...
• kašalj kao posljedica primarne bolesti (astma, KOPB-kronična opstruktivna plućna bolest,
• rak pluća, tumori dišnih putova, zatajenje srca, prisutnost stranog tijela u bronhima,
• neurološki poremećaji, GERB (povrat želučane kiseline u jednjak i usta) i dr. ; liječenje se usmjerava na primarnu bolest čime se i rješava problem kašlja)                             
• pušenje (cigaretni dim uništava stanice sluznice dišnih putova; smanjuje se uklanjanje sekreta te se javlja kronični kašalj; isto vrijedi i za pasivno pušenje)
• iritansi iz okoliša (plinovi, nagle promjene u temperaturi, vlaga ...)
• lijekovi (npr. antihipertenzivi iz skupine ACE inhibitora; izazivaju trajan, suh kašalj)

Liječenje kašlja

Liječenje kašlja redovito je simptomatsko. Stoga je nužno nastojati pronaći njegov uzrok te ga ukloniti ako je to moguće. Kao što je već navedeno, ako je kašalj posljedica primarne bolesti liječenje se usmjerava na primarnu bolest, čime se i rješava problem kašlja. U slučaju da je kašalj posljedica upale ili iritacije sluznice dišnog sustava, važno je zaključiti radi li se o bakterijskoj infekciji ili su upala i iritacija samo posljedice prehlade ili virusne infekcije. U zaključku može pomoći i izgled iskašljaja. Pojava žućkaste ili zelenkaste boje obično je znak bakterijske infekcije, osobito ako je bolest praćena povišenom temperaturom. Tada je preporučljivo uključiti antibiotike, što svakako može učiniti isključivo liječnik. Antibiotici nisu potrebni ako je kašalj suh i nadražajan ili je sekret proziran. Tada se uključuje tzv. simptomatska terapija. Osnovno u odabiru lijeka za kašalj je odrediti je li kašalj produktivan, praćen iskašljajem, ili suh, odnosno neproduktivan. Ako je kašalj suh, tada iscrpljuje pacijenta i zato takav kašalj treba spriječiti ili pretvoriti u koristan, produktivan. Sredstva koja služe u liječenju suhog kašlja nazivaju se antitusici. Oni smanjuju refleks kašlja lokalno (oblažu sluznicu i štite dišne putove od nadražaja- korijen bijelog sljeza, list i cvijet crnog sljeza, list trputca) ili centralno djelovanjem na centar za kašalj u produženoj moždini (folkodin, butamirat, dekstrometorfan). Centralni antitusici se obično daju u slučajevima nepodnošljivih napada koji remete svakodnevni život i san pacijenta. Pogrešno je upotrebljavati ih u slučaju prisutnosti sekreta u dišnim putovima. Na taj se način povećava mogućnost razvoja opstrukcije, odnosno komplikacija (pneumonija, respiratorna insuficijencija). Ekspektoransi su lijekovi koji se rabe sa svrhom da smanje viskoznost postojećega žilavog sekreta te olakšaju njegovo iskašljavanje ili pak da povećaju sekreciju sluznice u slučaju suhoga, neproduktivnoga kašlja te tako poboljšaju njezinu prirodnu zaštitu (bromheksin, acetilcistein, karbocistein). Najbolje ekspektorantno djelovanje ima dobra hidracija organizma koja se postiže uzimanjem povećane količine tekućine, ponekad čak od 3 do 4 litre na dan. Kod grlenog kašlja korisna je primjena tzv. demulcensa u obliku pastila koji stvaraju zaštitni sloj u ždrijelu i onemogućuju uspostavu refleksa kašlja. Antihistaminici i inhalacijski kortikosteroidi indicirani su u slučajevima alergijske upale sluznice dišnog sustava. U slučaju astme uz njih se dodaje i bronhodilatator (širi bronhe).

Kada obavezno tražiti savjet liječnika?

• kada kašalj traje dulje od sedam dana, bez znakova poboljšanja
• kada je istovremeno prisutna groznica, bol u grlu, uhu ili prsima
• pri pojavi gustog gnojnog iskašljaja ili krvi u iskašljaju
• kada je kašalj praćen teškim općim stanjem, povišenom temperaturom dulje od tri dana,
• malaksalosti, otežanim disanjem, te slabim apetitom i mršavljenjem
• pri ponavljajućem noćnom kašlju
• ako je kašalj simptom neke ozbiljne bolesti dišnog sustava (gripa, upala pluća) ili simptom
• pogoršanja kroničnih plućnih bolesti (KOPB, astma)

Posebnu pažnju treba obratiti kod male djece, plućnih bolesnika, pušača i osoba s oslabljenim srcem.

Prije nego posegnete za bilo kojim pripravkom ili lijekom za ublažavanje kašlja, slobodno se obratite svom ljekarniku za savjet!

 Pripravci Galenskog laboratorija za prehladu i kašalj