Povratak Novosti KOLAGEN Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu i pripada strukturnim bjelančevinama s funkcijom davanja potpore i oblika našem tijelu. Nalazi se u vanstaničnom matriksu kože, zajedno s elastinom i hijaluronskom kiselinom. U organizmu ima čak 28 različitih vrsta kolagena, što predstavlja 30% svih bjelančevina. Kolagenska su vlakna glavni tvorci međustaničnih tvari vezivnih tkiva, čime stanicama daju potporu i brinu se za stabilnost tkiva. Važan je građevni dio kože, mišića, zglobnih hrskavica i svih vezivnih tkiva. Zajedno sa hrskavičnim i koštanim čini potporno tkivo koje je rasprostranjeno je po cijelom tijelu. Kolagen u našem organizmu ima niz važnih uloga: obavija mišiće i pojedine mišićne grupe, povezuje kožu sa strukturama ispod nje, oblaže i štiti krvne žile i živce na mjestima na kojima ulaze i izlaze iz organa, povezuje pojedine kosti u zglobove, gradi ovojnice oko organa i međusobno ih odvaja, daje čvrstoću i stabilnost tkivu, ima regerativnu ulogu, jer sudjeluje u obnovi svih vrsta potpornog tkiva. Najvažnije vrste kolagena su: Kolagen tipa I – najviše ga sadržava kost, najbitniji je za mladolik izgled kože, noktiju, kose; Kolagen tipa II – sadržan u hrskavici; Kolagen tipa III – sadržan u embrionalnom tkivu, a kod odraslih se uglavnom nalazi u šupljim organima; krvnim žilama, maternici, probavnom sustavu; Kolagen tipa IV - sadržan u bazalnim membranama. Ljudski organizam ima sposobnost stalne sinteze kolagena koja je potrebna zbog rasta i obnove istrošenih i ozlijeđenih tkiva te za zacjeljivanje. Količina kolagena se s godinama gubi, pa tako nakon 25. godine života ljudsko tijelo gubi 1,5% kolagena godišnje. To se odražava na izgled i funkciju cijelog tijela, te često dovodi do različitih degenerativnih promjena. Starenjem se usporava prirodna proizvodnja kolagena i elastina, te opada sposobnost kože da vezuje vodu, zbog čega ona izgleda manje zategnuta i pojavljuju se bore. Isto tako starenjem se razdvajaju kolagena vlakna, a međuprostori ispunjeni hijaluronskom kiselinom smanjuju se i prazne. Način života, pravilna prehrana i kontinuirana tjelesna aktivnost donekle mogu ublažiti i usporiti gubitak kolagena i moguće posljedice. Prehrambeni izvori kolagena uključuju kožu, kosti, ligamente i hrskavice piletine, govedine i ribe. Kravlji i goveđi kolagen dolazi iz kože, kostiju i mišića goveda, a čine ga uglavnom kolagen tip I i tip III. Oni pozitivno utječu na proizvodnju keratina te izgradnju mišića. Kolagen dobiven iz ribe je većinom tipa I. Dodaci prehrani s kolagenom koriste se da bi usporili prirodni gubitak kolagena. Mogu biti u obliku tableta, kapsula, šumećih tableta ili tekućih pripravaka. U dodacima prehrani kolagen dolazi u nativnom (nedenaturiranom) ili hidroliziranom obliku čime se povećava bioraspoloživost. Apsorpcija hidroliziranog kolagena u obliku dodataka prehrani je 90% dok je apsorpcija kolagena iz hrane 27%. Često se kombinira s vitaminima i mineralima koji poboljšavaju iskoristivost kolagena u organizmu. Za očuvanje sinteze i funkcije kolagena, ali i zaštitu od oksidativnih oštećenja nastalih UVA zračenjem,vrlo su važni antioksidansi C i E vitamin. C vitamin pokazuje fotoprotektivni potencijal i od esencijalne je važnosti u biosintezi kolagena. E vitamin dokazano inhibira lipidnu peroksidaciju i ima ulogu u modulaciji oksidativnih enzima koji degradiraju kolagen. Cink ima ključnu ulogu u preživljavanju i funkcioniranju keratinocita, a visoka koncentracija detektirana u epidermisu ukazuje na njegovu važnost u kožnim tkivima. U zaštiti i oporavku oštećene kože vrlo su važne i aminokiseline L-cistein i L-metionin koje stvaranju keratinsku mrežu. MSM je izvor sumpora koji je gradivni element proteina i esencijalnih komponenti vezivnog tkiva. MSM sudjeluje u samim počecima sinteze kolagena, odnosno bez dovoljene količine sumpora nema pravilnog povezivanja lanaca kolagena. Produljenjem životnog vijeka stanovništa postavlja se izazov očuvanja zdravlja i osnovnih funkcija organizma. Upravo se nadomjestak kolagena povezuje se s očuvanjem pokretljivosti, ljepote i zdravlja što sve više potvrđuju i kliničke studije. Pripremila: Kristina Drnjević, farm. tehn.