Samoskrb (eng.self-care)  je pojam širi od samoliječenja, a odnosi se na sve što pojedinac čini sam za sebe s ciljem postizanja i održavanja vlastitog zdravlja te sprječavanja i liječenja bolesti. Obuhvaća higijensko-dijetetske mjere (osobna i opća higijena, kvaliteta hrane), čimbenike okoliša (životne i klimatske uvjete), socioekonomske čimbenike (materijalne prihode, društvene navike).

Samoliječenje  uključuje odabir i korištenje bezreceptnih lijekova, medicinskih proizvoda i dodataka prehrani u svrhu prevencije i liječenja bolesti i simptoma koje smo sami prepoznali. Takav proces omogućuje aktivniju ulogu pojedinca te brži i lakši pristup lijekovima koji se mogu sigurno uzimati i bez liječničke preporuke i  nadzora.
Odgovorno samoliječenje predstavlja racionalnu i opravdanu uporabu odobrenih bezreceptnih lijekova koji su kvalitetni, sigurni i učinkoviti, ako se primjenjuju prema uputi i savjetu zdravstvenih radnika.

Samoliječenje je važna sastavnica zdravstvenih sustava razvijenih zemalja svijeta. Preduvjet je naravno viša razina svijesti i znanja pojedinca o zdravlju i bolestima. U razvijenim zemljama se puno pažnje poklanja edukaciji pojedinaca jer su koristi od poticanja na samoliječenje  višestruke - kako za samog pojedinca tako i za društvo u cjelini s obzirom da se time značajno utječe na smanjenje troškova zdravstvenog sustava.

U Hrvatskoj je danas trend samoliječenja sve rašireniji, iako značajno manji od razvijenih zemalja svijeta. Ljudi su sve više osviješteni o važnosti brige za vlastito zdravlje, traže savjete i informacije te žele aktivno sudjelovati kako u prevenciji, tako i u liječenju pojedinih simptoma i bolesti. I struka je danas mišljenja, da u slučaju manjih zdravstvenih tegoba nije nužan posjet liječniku, već se uz savjet ljekarnika mogu koristiti bezreceptni lijekovi, medicinski proizvodi te dodaci prehrani.

Udio bezreceptnih lijekova čini otprilike 14% ukupnog tržišta lijekova u Hrvatskoj, dok je ta stopa na razini od 30% u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama.

Dobrobit samoliječenja u osnovi se svodi na ranije liječenja simptoma čime možemo spriječiti/odgoditi nastanak ozbiljnijih bolesti, smanjiti broj posjeta liječniku i indirektno trošak liječenja lijekovima na recept, smanjiti stope bolovanja čime osim pozitivnog utjecaja na zdravlje ljudi utječemo i na smanjenje troškova javnog zdravstva.

U samoliječenju je najvažnija uloga ljekarnika, zahvaljujući njihovom znanju i kompetencijama te cjeloživotnom učenju s jedne strane te dostupnosti ljekarnika pacijentima s druge strane, ljekarnik može savjetovati, davati informacije koje su objektivne, provjerene-dokazane i točne o lijekovima i medicinskim proizvodima za samoliječenje.
Neosporna je činjenica da danas moderna farmacija teži kako produljenju života tako i povećanju njegove kvalitete. Iz tog je razloga danas pred zdravstvenim djelatnicima zadatak promicati zdrav način života i samoliječenje.  
Informacije o bezreceptnim lijekovima i samoliječenju manjih zdravstvenih tegoba lako su dostupne pacijentima, no prosječni pacijent ih uvijek ne može kvalitetno interpretirati zbog neznanja i neiskustva. Važno je reći kako je ljekarna jedino pravo mjesto za riješiti nedoumice, ljekarnički timovi su vrhunski educirani za savjetovanje o samoliječenju, terapijskim mogućnostima, načinu života te procjeni u kojim situacijama samoliječenje nije izbor, nego je potrebno pacijenta uputiti liječniku.
Važno je znati da trebate pažljivo pročitati uputu o lijeku, prije nego što počnete uzimati lijek. Sačuvajte uputu o lijeku jer ćete je vjerojatno željeti ponovno pročitati. U uputama o lijeku sadržane su važne informacije o vašem lijeku. Ukoliko o svojoj bolesti ili o lijeku koji uzimate želite saznati nešto više, obratite se svom ljekarniku.
O svakoj nuspojavi obavijestite liječnika ili ljekarnika.

Istraživanja pokazuju da su ljudi obično oprezni i pažljivi kada se susreću s nekonvencionalnim lijekovima. Također, znamo da korisnici preuzimaju aktivniju ulogu u svojoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući i samoliječenje.
Paralelno s interesima korisnika prisutna je eksplozija zdravstvenih informacija, omogućena tehnološkim napretkom koji poboljšava pristup informacijama koji su relevantniji i korisniji krajnjem korisniku. Korisnici sada imaju više alata za aktivnu ulogu u svojoj zdravstvenoj zaštiti, i oni ih koriste. Jedna istraživačka tvrtka procjenjuje da je 65 posto ljudi koji su posjetili Internet u razdoblju od 12 mjeseci konzultiralo zdravstvene web stranice.

Konačno, starenje stanovništva, povećani interes i naglasak na održavanje dobrog zdravlja i prevenciju bolesti potiču korisnike i to su trendovi koji prevladavaju u mnogim društvima. Samoliječenje se  uklapa u te trendove
Društvo ima koristi od građana koji su bolje informirani o zdravstvenoj zaštiti i stoga su sposobniji za samoliječenje. Dostupni alati koji pomažu potrošačima u praksi samoliječenja omogućuju oskudnim zdravstvenim resursima usmjeravanje prema bolestima ili stanjima koji zahtijevaju liječenje u profesionalnom zdravstvenom sustavu.
U skladu sa filozofijom individualnog sudjelovanja i kolektivnog planiranja u provedbi svoje zdravstvene zaštite, Svjetska zdravstvena organizacija smatra da odgovorno samoliječenje:
- Pomaže u sprečavanju i liječenju simptoma i bolesti koje ne zahtijevaju liječničku konzultaciju;
- Može smanjiti sve veći pritisak na zdravstvene usluge radi olakšavanja liječenja bolesti, osobito kad su financijski i ljudski resursi ograničeni;
- Može povećati dostupnost zdravstvene skrbi stanovništvu koji živi u ruralnim ili udaljenim područjima gdje je otežan pristup liječničkim savjetima; i omogućiti bolesnicima da kontroliraju svoje kronične bolesti.

Što treba znati o bezreceptnim lijekovima?

Mnoge lijekove možete kupiti i bez prethodnog posjeta liječniku. Takve lijekove najčešće nazivamo bezreceptni lijekovi. Sve dok slijedite upute za uporabu koje su priložene uz lijek, oni su sigurni i učinkoviti za uporabu. Mnogi lijekovi koje ste nekad mogli dobiti samo uz liječnički recept, danas se mogu kupiti u ljekarni gdje vam je ljekarnik na raspolaganju za upite i savjete kako ispravno koristiti taj lijek.
Neki bezreceptni lijekovi su klasificirani kao lijekovi koji se mogu kupiti isključivo u ljekarnama.
Oni su tako klasificirani iz sljedećih razloga:
-Ljekarnik, ili farmaceutski tehničar u ljekarni koji sudjeluju u prodaji lijekova, trebali bi vas pitati neka pitanja kako bi se uvjerili da je taj lijek uistinu pravi izbor za vas i vaše tegobe. To rade zbog vaše sigurnosti i zaštite.
-Lijekovi sadrže sastojke koji mogu uzrokovati probleme kod osoba koje boluju od nekih  kroničnih bolesti, npr. dijabetesa, astme, visokog krvnog tlaka, ili možda mogu imati učinak na druge lijekove koje pacijent uzima.
-Lijekovi sadrže sastojke koji mogu uzrokovati probleme ukoliko ih uzimate u prevelikoj dozi ili predugo. To se odnosi na neke tablete protiv bolova ili protiv prehlade.
Uvijek pročitajte upute koje se nalaze na kutiji lijeka ili, ukoliko postoji, uputu o lijeku koja je priložena uz lijek. U uputama je jasno navedeno čemu je lijek namijenjen i kako ga uzimati. U uputama ćete naći i posebne napomene i razloge radi kojih biste možda trebali biti oprezni pri uzimanju toga lijeka. Isto tako, postoje slučajevi u kojima ga uopće ne biste smjeli uzimati.
Prije početka uzimanja lijeka trebate biti oprezni jer:
-Neki lijekovi nisu za ljude koji boluju od određenih bolesti
-Neki lijekovi se ne smiju koristiti u trudnoći i za vrijeme dojenja
-Neki lijekovi se ne smiju koristiti s nekim drugim lijekovima i mogu uzrokovati neželjene reakcije. Ovo se može dogoditi kada kupujete bezreceptne lijekove, ali i kada vam lijek prepiše liječnik ili preporuči neki drugi zdravstveni djelatnik. Prema tome uvijek recite ljekarniku koje lijekove uzimate, pa i prirodne pripravke, ako ih uzimate.

Ukoliko i najmanje sumnjate je li neki bezreceptni lijek za vas ili nije, uvijek pitajte svog ljekarnika za savjet.

Ispravna doza lijeka je pažljivo određena kako bi lijek bio što učinkovitiji, a istovremeno uzrokovao što manje nuspojava ili drugih problema. Ukoliko uzmete više od preporučene doze, to ne znači da će lijek djelovati bolje ili brže, već postoji mogućnost javljanja neželjenih nuspojava koje ponekad mogu biti neugodne pa čak i opasne. Ukoliko pak koristite manju dozu od preporučene, lijek neće dati rezultate koje od njega očekujete.

Nikada nemojte koristiti neki lijek duže od vremena koje piše na pakiranju. Većina bezreceptnih lijekova ili liječi manje bolesti, koje se trebaju izliječiti u nekoliko dana, ili liječi bolesti koje traju dulji vremenski period ali se sigurno mogu liječiti bezreceptnim lijekom i ne zahtijevaju posjetu liječniku. U uputi koja je priložena uz lijek navodi se najduže dozvoljeno vrijeme uzimanja lijeka. Ukoliko smatrate da postoji potreba za uzimanjem lijeka duže od preporučenog vremena, upitajte svog ljekarnika za savjet.

I naravno ukoliko vaši simptomi nisu nestali, trebate o tome razgovarati s ljekarnikom.

Ljekarnici su stručnjaci za lijekove. Ljekarnici provedu pet godina na studiju i stažiranju i oni poznaju lijekove bolje od bilo kojeg drugog zdravstvenog djelatnika.

Ljekarnike se uči kako liječiti manje tegobe te kako razlikovati lakše bolesti od onih koje mogu prerasti u nešto ozbiljnije. Ukoliko trebate bezreceptni lijek, ljekarnik vam može pomoći odabrati najbolji lijek za vas u skladu s vašim simptomima. Ljekarnici će vam reći trebate li posjetiti liječnika te kada se možete sami liječiti uz pomoć bezreceptnih lijekova i proizvoda za samoliječenje. Oni vam također mogu reći kada će neke tegobe proći same od sebe, bez lijeka.
Ljekarnici su vam dostupni bez prethodne najave u ljekarnama i uvijek vam mogu dati savjet.
Ljekarnici vam mogu pomoći savjetima o uzimanju lijeka bez obzira radi li se o lijeku koji ste dobili na recept ili bezreceptnom lijeku.
Briga o vlastitom zdravlju je, naime, cjeloživotna navika, dio kulture i način življenja. Procjenjuje se da se čak 40 posto kroničnih bolesti može spriječiti boljom brigom za zdravlje u svakoj životnoj dobi.

Pokazalo se da bi čak 75 posto pacijenata u Hrvatskoj htjelo manje odlaziti liječniku te brigu o vlastitom zdravlju uzeti u svoje ruke. Pri tom njih čak 64 posto svoje ljekarnike doživljava kao savjetnike za blaže bolesti. Istraživanje nam je pokazalo da su pacijenti sve više zainteresirani za poboljšanje vlastitog zdravlja, ali i da žele više informacija o tome kako se mogu sami pobrinuti za blaže bolesti. Svima nama u zdravstvenom sustavu je u interesu educiran pojedinac koji može odgovorno primijeniti samoliječenje, ali i dugoročno se pobrinuti o vlastitom zdravlju zdravim življenjem koje je zasad najsigurnija metoda prevencije brojnih kroničnih bolesti.

Pripremila:
Mr.sc.Ina Topić, mag.pharm.