Početkom mjeseca studenog započeo je  "Movember"  mjesec kojemu je cilj informirati muškarce o bolestima koje ih pogađaju i zbog kojih često umiru mladi.

Movember se obilježava simboličnim puštanjem brkova. Pokret je 2003. godine potaknula australska nevladina organizacija Movember Foundation.  
Sve je započelo 1999. na inicijativu nekolicine spontanih osobenjaka iz Adelaide, Australija, koji su puštanjem brkova tijekom 11. mjeseca (Moustache - brkovi + November - studeni = Movember) nastojali skrenuti pažnju šire društvene zajednice na muškarce i važnost zdravlja u muškaraca.

Movember se prometnuo u globalni pokret, a cilj mu je do 2030. godine za 25 posto smanjiti broj muškaraca koji prerano umiru. Tako je tijekom vremena početna spontana inicijativa „muškaraca iz malog puba“ u Adelaide prerasla u jednu od 100 najvećih nevladinih organizacija na svijetu koja provodi projekte koji pomažu muškarcima da žive duže i sretnije.
Muškarce tako informiraju o raku prostate i testisa te psihičkom zdravlju i prevenciji samoubojstava.

Rak prostate najzloćudniji je oblik bolesti koja pogađa mušku populaciju.  Svrha obilježavanja mjeseca studenog kao Mjeseca borbe protiv raka prostate, odnosno raka testisa, je podići svijest o raku prostate koji je u Hrvatskoj po učestalosti drugi najčešći rak u muškoj populaciji.

Rak prostate je zloćudni (maligni) tumor koji potječe od stanica prostate. Tumor prostate najčešće raste polako i dugi niz godina ostaje ograničen na samu prostatu. Neki agresivni tipovi raka prostate rastu i šire se brže od drugih te mogu uzrokovati značajno skraćivanje očekivanog trajanja života u muškaraca. Nakon 50. godine života pojavnost raka prostate naglo raste, a najčešće se pojavljuje u dobi od 70. do 74. godine.

Budući da smrtnost od raka prostate u RH još uvijek ne pada potrebno je pisati i govoriti o racionalnoj ranoj dijagnostici. Ponovimo najvažnije!
Kako bi na vrijeme otkrili rak prostate, preporučuje se da muškarci u svojim četrdesetima započnu s redovitom provjerom vrijednosti PSA - tumorskog markera  za prostatu. Naime, ovu bjelančevinu stvaraju stanice prostate pa njezine povišene vrijednosti ukazuju na moguće patološke promjene. Ponekad se ne radi o raku prostate već problem može biti povećanje prostate, upala ili adenom prostate.
Rak prostate uspješno se liječi otkrije li se u početnoj fazi. Najčešće se otkrije da je rak lokaliziran, odnosno ograničen na prostatu ili blago proširen. Iz toga razloga, ranom dijagnostikom moguće je prevenirati pogoršanje bolesti. Stopa preživljavanja muškaraca kojima je rak prostate otkriven u ranoj fazi iznosi 99 posto kroz petogodišnji period.
Neki od simptoma koji mogu upućivati na ovu bolest su: otežano mokrenje, peckanje pri mokrenju,  krv u urinu, umor i slabost, mršavljenje.
PSA test (Prostata Specifični Antigen) je pretraga krvi kojom se određuje PSA u serumu. To nije dijagnostički test za rak prostate već njegov rezultat svrstava ispitanika u određenu kategoriju rizika. Temeljem vrijednosti PSA određuju se daljnji postupci - daljnje redovito praćenje ili potreba biopsije prostate. Savjetuje se prvi PSA test učiniti s 45 godina starosti. Daljnji intervali određivanja PSA ovise o toj početnoj vrijednosti te o tome da li je u bliskoj obitelji (brat, otac, stric) netko bolovao od raka prostate što višestruko povećava rizik kod ispitanika.

       Iako su urolozi donedavno prakticirali određivati PSA redovito jednom godišnje danas se polako takva praksa napušta i intervali ponovnih testiranja se prorjeđuju u ovisnosti o dobi i dosadašnjim vrijednostima tog testa. Osobitu pažnju treba posvetiti muškarcima u dobi između 45 i 60 godina. Tako npr. ako je PSA  s 45 godina iznad 1,0 potrebno je redovito testiranje jednom godišnje, a ako je manji od 1,0 u znatno rjeđim intervalima. Međutim, ako muškarac ima 60 godina ili više, a PSA je manji od 2 ng/mL  rizik obolijevanja u budućnosti je iznimno mali i može se napustiti redovito i često određivanje PSA.
    Uobičajeno je smatrati PSA povišenim ukoliko je njegova vrijednost iznad 4,0 ng/mL i tada je obično indicirana biopsija prostate sa ciljem potvrde ili isključenja već postojećeg raka prostate. Znamo da postoje karcinomi i uz vrijednosti PSA manjim od 4,0 ali tada se rutinski i masovno ne prakticira provesti biopsiju prostate. U tom rangu vjerojatnost postojanja raka i opasnosti od njega su vrlo male.

Rizični čimbenici za karcinom prostate su:

      - starija životna dob

      - nasljedna sklonost

      - hormonalni utjecaji

      - čimbenici iz okoliša kao što neki toksini i kemikalije

      - pušenje i prehrana bogata zasićenim mastima vjerojatno povećavaju rizik od raka prostate

Podsjećamo i na šest  točaka Europskog kodeksa u borbi protiv raka:

1. Nepušenje

2. Umjereno pijenje alkohola

3. Izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu

4. Kontrola zdravlja i pridržavanje pravila za prevenciju izloženosti poznatim kancerogenima

5. Konzumiranje svježeg voća, povrća i druge hrane, bogate vlaknima

6. Izbjegavanje debljine, povećanje fizičke aktivnosti i smanjenje unosa masne hrane

Pozivamo sve muškarce da tijekom mjeseca Studenog puštaju svoje muževne brkove i da ne zaborave  kontrolirati svoje zdravlje!

Pripremila:
Mr.sc. Ina Topić, mag.pharm.