Bubrezi su organi smješteni uz stražnju stijenku abdomena, izvan peritonealne šupljine. U odraslog čovjeka masa je svakog bubrega oko 150 g, a velik je otprilike kao stisnuta šaka.
Bubrezi filtriraju otpadne proizvode, vodu i soli iz krvi i tako stvaraju urin koji prolazi kroz oba bubrega i mokraćovode, u mokraćni mjehur.  Svakog dana bubrezi filtriraju oko 200 litara krvi.

Bubrežna bolest nastaje kada bubrezi više dovoljno ne čiste krv od štetnih produkata metabolizma da bi osobu održali zdravom. Kronična bolest bubrega je ozbiljni javnozdravstveni problem diljem svijeta s nepovoljnim ishodima koji mogu dovesti do zatajenja bubrega i preuranjene smrti. Broj oboljelih od kronične bolesti bubrega i dalje nezadrživo raste i to ne samo u ekonomski razvijenim zemljama. Procjenjuje se da 1 od 10 stanovnika u industrijski razvijenim zemljama ima kroničnu bolest bubrega, a taj je omjer još veći u osoba koje su starije od 65 godina. Najčešći uzroci kronične bolesti bubrega su šećerna bolest, povišen krvni tlak, a slijede kronični glomerulonefritis, kronični pijelonefritis i policistična bolest bubrega. Za zdravlje bubrega od iznimne je važnosti smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u organizam, tjelesna aktivnost, gubitak viška kilograma, nepušenje, kontrola krvnog tlaka te redovito uzimanje propisane terapije.

Neki lijekovi koji se u medicini koriste za dijagnosticiranje ili liječenje bolesti potencijalno mogu ošteti funkciju bubrega ili uzrokovati akutno ili kronično zatajenje bubrega. Lijekovi su uzrok akutnog oštećenja bubrega u oko 19-26 % slučajeva. Najčešće su to: analgetici (lijekovi za suzbijanje bolova), neki antibiotici, pojedini lijekovi za liječenje povišenog krvnog tlaka, lijekovi za liječenje gihta. Potencijalno štetni (nefrotoksični) učinak mogu imati i kemoterapeutici, kontrastna sredstva, imunosupresivi, biljni preparati, tvari koje sadrže teške metale. Štetni učinak lijekova na bubrege češći je kod dugotrajnog uzimanja potencijalno nefrotoksičnih lijekova ili kombinacije dvaju lijekova. Za sprječavanje negativnih učinaka lijekova potrebno je prilagoditi dozu lijeka ovisno o razini bubrežne funkcije.

Upotreba nesteroidnih antireumatika je široko rasprostranjena. Podaci ukazuju da je ova skupina lijekova odgovorna za 1-5 % oštećenja bubrega.

Upotreba biljnih lijekova i dodataka prehrani za sprječavanje bolesti i unaprjeđenje zdravlja također može imati negativne posljedice na bubrežnu funkciju kod bolesnika kod kojih postoji rizik za razvoj renalne disfunkcije.

Liječenje

Za većinu lijekova čije uzimanje može biti štetno za bubrege nemoguće je predvidjeti vremenski tijek za oporavak bubrežne funkcije. Bubrežna se funkcija može brzo oporaviti ako je oštećenje na vrijeme prepoznato. Kad god je moguće potrebno je odabrati lijek s manje nefrotoksičnog potencijala osobito ako već postoji bubrežna disfunkcija, te izbjeći istodobno uzimanje dva ili više nefrotoksičnih lijekova. Za lijekove koji se izlučuju bubrezima potrebno je prilagoditi dozu lijeka ovisno o razini bubrežne funkcije. Stoga je potrebno kontinuirano praćenje pokazatelja funkcije bubrega.
Ako su lijekovi protiv bolova uzrok bubrežnog oštećenja najvažnije ih je prestati uzimati, kontrolirati povišen krvni tlak te redovito pratiti bolesnika. Bolesnika je potrebno upozoriti na odgovarajuću povećanu hidrataciju, koju treba početi provoditi i prije početka liječenja osobito lijekovima za snižavanje povišenog krvog tlaka. Uz odgovarajuće mjere, u manje od 20% bolesnika dolazi do poboljšanja funkcije bubrega, u 50% funkcija bubrega ostaje stabilna a u više od 29% dolazi do progresije bolesti u kroničnu bubrežnu insuficijenciju.

Znakovi upozorenja ili simptoma bubrežne bolesti:

-  Povišen krvni tlak

-  Često mokrenje, poglavito noću

-  Peckanje pri mokrenju

-  Sukrvav, pjenušav ili urin tamno smeđe boje

-  Pojačano znojenje dijelova tijela, poglavito zglobova nogu, tabana, ruku i ručnih zglobova te očiju

-  Bol u donjem dijelu leđa

-  Odstupanja od referentnih  vrijednosti kraetinina ili ureje

-  Glomerulska filtracija manja od 90

Ako imate bilo koji od ovih simptoma, javite se žurno svome liječniku.

Svjetski dan bubrega obilježava se od 2006. godine svakog drugog četvrtka u ožujku, a ima za cilj podići svijest o važnosti očuvanja zdravlja bubrega. Izuzetnim zalaganjem zdravstvenih radnika, javnosti i medija podignuta je svijest o potrebi darivanja organa pa se svake godine smanjuju transplantacijske liste čekanja. Hrvatska je zbog izuzetnih rezultata na području transplantacijske medicine 2011. godine postala Regionalni zdravstveni centar za razvoj programa darivanja i transplantacije organa, u okviru Zdravstvene mreže zemalja Jugoistočne Europe.

Napisala:
Antonija Banić univ. mag. pharm.