Svjetska kardiološka federacija 2000. godine utemeljila je obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja ljudi širom svijeta kako su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, koji odnose 17,5 milijuna života svake godine.
Svjetski dan srca je godišnji događaj koji se održava 29. rujna.
Svake godine obilježavanje toga dana ima različitu tematiku odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca.
Ove godine na Svjetski dan srca, molimo Te da obećaš. Obećaj da ćeš jesti zdravije, da ćeš biti aktivan, da ćeš reći ne pušenju.
Obilježavanjem Svjetskog dana srca, zajedno s članovima, Svjetska kardiološka federacija obavještava da se najmanje 80% prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti (KVB) može  izbjeći ako se četiri glavna faktora rizika - uporaba duhana, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola - kontroliraju.
Svjetski dan srca je najveća svjetska platforma za podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima, uključujući srčane bolesti i moždani udar.
Posljednjih godina sve više i više svjetskih znamenitosti, spomenika i zgrada su osvijetljeni crvenom bojom u znak potpore Svjetskog dana srca.

Kardiovaskularne bolesti su najveći ubojica na svijetu s 17,5 milijuna smrtnih slučajeva godišnje od, 1 od 10 osoba u dobi od 30 do 70 godina umre od kardiovaskularnih bolesti, 31% svih smrti su posljedica KVB-i.
Očekuje se da će do 2030. taj broj narasti na 23 milijuna. Dobra vijest jest da se mnoge kardiovaskularne bolesti mogu spriječiti uvođenjem samo nekoliko jednostavnih dnevnih promjena, kao što je zdrava prehrana, izbjegavanje alkohola, više tjelovježbe i prestanak pušenja. Dakle, prigodom Svjetskoga dana srca čvrsto odlučite krenuti u akciju, kako biste Vi i Vaša obitelj sačuvali i učinili vaša srca zdravim i tako ostvarili trajni boljitak za svoje zdravlje.

Iznenadni srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, te se brzom intervencijom, unutar od 3 do 5 minuta povećava mogućnost preživljavanja. Provedbom Nacionalnog programa javno dostupne defibrilacije namjera je povećati broj preživljavanja se sadašnjih 10% na postotak veći od 50%.

U Europi godišnje umire oko 4 mil. ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45 % svih umrlih. Stanje je to koje zvoni na uzbunu, odnosno,  kazuje nam, kako treba voditi računa o prevenciji koja u visokom postotku može smanjiti oboljenja pa čak i smrtnost.
Srčano – žilne ili kardiovaskularne bolesti su najvažniji uzrok obolijevanja i najčešći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama.

Unatoč značajnom smanjenju smrtnosti, uspješnijoj primjeni preventivnih mjera, boljoj dijagnostici i učinkovitijem liječenju, srčano - žilne bolesti su još uvijek "ubojica broj jedan". Zbog toga je neobično važno promjenom načina života i provođenjem ponekad malih, ali životno važnih zdravih navika spriječiti ili barem usporiti nastup bolesti te kasnije, kada je bolest prisutna, njeno napredovanje i razvoj komplikacija.
Svjetska kardiološka federacija poručuje: Nahranite svoje srce. Pokrenite svoje srce. Volite svoje srce. I udahnite novu snagu svom životu.

Svaki drugi Hrvat umire zbog bolesti srca i krvnih žila.

Samo u protekloj godini u Hrvatskoj je zbog kardiovaskularnih bolesti i zatajenja srca umrlo gotovo 25 tisuća ljudi. Izgubili smo cijeli jedan manji grad. Zato je važno ukazivati na prevenciju, iz dana u dan. Ona može smanjiti rizik od oboljenja krvožilnog sustava za čak 80 posto. Prevencija ne zahtjeva ni puno vremena ni truda.
Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti uzrok  smrti 53,3 % umrlih žena i 41,3 % muškaraca, iako se vezuju za stariju životnu dob, nerijetko pogađaju i mlađu populaciju.

Bolesti srca i krvnih žila, kao vodeći uzrok umiranja i bolničkoga liječenja u Republici Hrvatskoj, prioritetni su zdravstveni problem. Posebno naglašeni rizični čimbenici za njihovu pojavu jesu pušenje, prekomjerna tjelesna težina i debljina, način prehrane i tjelesna aktivnost.

U prevenciji pušenja posebno treba utjecati na mlađe osobe kako bi se oduprle iskušenju započinjanja pušenja. Za odrasle treba osigurati zrak bez duhanskoga dima na radnom mjestu i drugim javnim prostorima te osigurati stručnu medicinsku, psihološku i društvenu podršku svima koji trebaju iž žele prestati pušiti. Većina tih aktivnosti ima i zakonsku osnovu, koju u provedbi treba ojačati. Nikotin iz cigareta ima izrazito negativan učinak na krvne žile. Prestanak pušenja smanjuje rizik od obolijevanja i smrti od bolesti srca i krvnih žila za 30 %.

U prevenciji prekomjerne tjelesne težine stanovništvo treba upoznati sa zdravstvenim rizicima vezanima za pretilost, načinom pravilne prehrane i uravnoteženjem energetskog unosa i potrošnje. Svaki pojedinac mora razvijati zdrave prehrambene navike, a u prevenciji bolesti srca i krvnih žžila od posebne su važnosti umjeren unos soli (3g natrija/dan), smanjena potrošnja masnoća, posebno životinjskoga podrijetla, smanjen unos rafiniranih ugljikohidrata, uz povećanje potrošnje povrća, voća i ribe.

Tjelesna aktivnost ima velik utjecaj u prevenciji bolesti srca i krvnih žila, osobito koronarne bolesti, povišenog krvnog tlaka, masnoća u krvi, i smanjuje rizik obolijevanja i smrti za 35%. Sjedeći načinž života postaje uobičajen već u djetinjstvu i ranoj mladosti. Kretanje od 20 minuta tri puta tjedno nedovoljno je. Tjelesna aktivnost pojačava djelovanje antioksidansa koji neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala. Slobodni radikali su tvari koje dovode do promjena u građi i funkciji stanice i tako utječu na pojavu niza bolesti. Vježbanjem, u srčani mišić i mozak dolazi i do 50% više kisika i hranjivih tvari. Dublje i brže disanje ima isti učinak na ishranu stanica. Trenirano srce može obaviti veći rad uz manji napor. Jača se i električna stabilnost srčanih živčanih centara, što umanjuje opasnost od javljanja srčanih aritmija. Efikasnost rada arterija veća je, što povoljno djeluje na krvni tlak. Za trećinu do polovinu smanjuje se pojava srčanog i moždanog udara, pogotovo kod osoba srednje životne dobi. Žustro hodanje 4 – 5 kilometara (oko jedan sat) sagorijeva 340 kalorija,ššto pomaže u reguliranju tjelesne težine. Za 40 % smanjuju se loše masnoće u krvi, a povećavaju dobre. Za pola se smanjuje broj trombocita, krvnih pločica koje mogu dovesti do začepljenja krvnih žila. Aktivnost mišićnih snopova povećava koštanu masu, čime se prevenira i osteoporoza.
 Samopouzdanje stečeno svladavanjem zadanih tjelesnih aktivnosti podiže psihičku snagu, potrebnu pri obrani od stresa, također jednog od rizičnih čimbenika za pojavu srčanih bolesti.

Povišeni krvni tlak (hipertenzija) jedan je od rizičnih čimbenika koji pogoduju razvoju bolesti srca i krvnih žila, posebno kod osoba srednje i starije životne dobi. Na njega nepovoljno utječu pušenje, povišene masnoće u krvi, muški spol, dob iznad 60 godina, povišen krvni tlak u obitelji, debljina (smanjenje tjelesne težine za jedan kilogram smanjuje krvni tlak za 1 mm Hg) i stalna psihička napetost. Važnost redovnog mjerenja i stalnog nadzora, te stalnog uzimanja odgovarajuće terapije naglasit ćemo podatkom da je smanjenjem tlaka za 2 mm Hg učestalost koronarne bolesti srca manja za 5%, a moždanog udara za 6%, dok ti podaci kod sniženja tlaka za 4 mm Hg iznose 9, odnosno 14 %. U liječenju povišenog krvnog tlaka, uz adekvatnu prehranu (prvenstveno smanjen unos soli i masnoća), tjelovježbu i nepušenje, glavnu ulogu ima redovito uzimanje lijekova za sniženje krvnoga tlaka -antihipertenziva - pod kontrolom liječnika uz savjetodavnu ulogu ljekarnika.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO )dala je sedam naputaka za zdrav, kvalitetan i dug život:

1. redovito spavajte 7-8 sati,

2. redovito se bavite tjelesnom aktivnošću (najmanje 30 minuta na dan),

3. redovito doručkujte,

4. jedite razborito; hrana neka ne bude s odviše energije, masnoća i soli, a neka u njoj bude više povrća i voća,

5. izbjegavajte uzimati hranu između obroka i održavajte poželjnu tjelesnu težinu,

6. nikada ne pušite cigarete,

7. alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.

Pozivamo vas da povodom  Svjetskog  dana srca u ljekarnama Splitsko - dalmatinske županije kontrolirate krvni tlak, šećer u krvi i tjelesnu težinu te da o svom zdravstvenom stanju potražite savjet kod našeg zdravstvenog osoblja.

Pripremila:

Mr.sc. Ina Topić mag.pharm.