Tjedan mozga se obilježava u ožujku, u Hrvatskoj i u svijetu pod nazivom Brain Awareness Week  kako bi se javnost podsjetila  na najnovija dostignuća iz područja neuroznanosti i osvijestila važnost očuvanja zdravlja tog najsloženijeg i još uvijek nedovoljno istraženog ljudskog organa.

Mozak, taj čudesni organ prosječne mase oko 1400 grama kontrolira sve tjelesne funkcije, obrađuje informacije iz vanjskog svijeta i čini poveznicu ljudskog uma i duše. Mozak kontrolira naše misli, govor, disanje, tjelesne pokrete, funkcije tjelesnih organa te utječe na naš odgovor u stresnim situacijama(ubrzava nam puls i ritam disanja).  
Mozak je građen od 100 milijardi živčanih stanica(neurona) koje međusobno razmjenjuju informacije preko sinapsi i glija stanica(potporne stanice) koje su brojnije od neurona te im osiguravaju zaštitu, kisik i hranjive tvari.

Zanimljivo je da za vrijeme prenatalnog razvoja stanice mozga nastaju zapanjujućom brzinom od 250 000 stanica u minuti. Sredinom trudnoće tako se razviju milijarde neurona. Utjecaj majčine prehrane na razvoj djetetovog mozga najveći je u prenatalnom razdoblju. Posebno treba istaknuti utjecaj dovoljnog unosa folne kiseline(barem 400 mcg) u prehranu od samog početka trudnoće. Niska razina folne kiseline (vitamin B9) kod majke je čimbenik rizika za oštećenje neuralne cijevi kod fetusa u razvoju. Uz folnu kiselinu ključni nutrijenti za zdravu trudnoću i dojenje su omega -3 masne kiseline(DHA i EPA), željezo, jod, magnezij,  vitamini B6, B12 i vitamin D.
Mozak se mijenja s godinama te se usporedo s njim mijenjaju i mentalne sposobnosti. Jedan od najvećih strahova koje sa sobom nosi starenje je upravo strah od smanjenja kognitivnih sposobnosti mozga. Međutim, slijedeći određene preporuke mozak ipak možemo održati mladim. Povoljan utjecaj na stvaranje novih veza(sinapsi) među neuronima pokazuje uvođenje mentalnih stimulacija u vidu čitanja, učenja nekih novih vještina: rješavanje matematičkih zadataka, crtanje, slikanje i pisanje. Tjelesna aktivnost, regulirana razina krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi, izbjegavanje pušenja i prekomjernog konzumiranja alkohola, također doprinose očuvanju moždanih funkcija. Reduciranje stresa, održavanje društvenih veza i dovoljno sna su navike koje čuvaju kognitivne funkcije mozga. Spavanje se  ne smije smatrati gubitkom vremena, naime studije pokazuju da nedostatak sna mijenja građu mozga na način da smanjuje udio sive tvari u frontalnom režnju te tako ometa sposobnost pamćenja i izvršavanja svakodnevnih zadataka.

Poboljšanju moždanih funkcija odraslih  doprinosi i određena hrana te dodaci prehrani.
Naime, riblje ulje koje je bogato omega-3 masnim kiselinama (EPA i DHA) ima povoljan utjecaj na očuvanje zdravlja mozga. DHA ima važnu ulogu u održavanju strukture i funkcije mozga, dok EPA ima protuupalnu ulogu te na taj način štiti mozak od oštećenja i starenja. Preporučljivo je konzumirati barem 2 porcije plave ribe tjedno ili kao dodatak prehrani uzimati dnevno 1 gram kombinirane EPA  i DHA.
Unos kofeina je pokazao povoljan utjecaj na mozak u smislu podizanja energije, poboljšanja pamćenja i održanja budnosti. Ipak, prekomjeran unos kofeina ima neželjene  učinke, stoga se sigurnim smatra dnevni unos kofeina od 200-400 mg(jedna šalica kave ima 50-400mg kofeina).
Acetyl-L-carnitin usporava smanjivanje moždanih funkcija uslijed starenja. Također, može biti koristan kao dodatak prehrani za poboljšanje moždanih funkcija kod ljudi s blagom demencijom ili Alzheimerovom bolešću. Zanimljivo je da dodaci prehrani s kreatinom poboljšavaju pamćenje i vještine razmišljanja u ljudi koji ne jedu meso.
Bacopa monnieri ili vodeni izop je biljka koja ako se uzima u obliku dodatka prehrani u dozi od 300 mg dnevno tijekom šest tjedana poboljšava vještine razmišljanja i pamćenja u mladih ljudi i starijih koji pate od smanjenja moždanih funkcija.
S-Adenosyl Methionin(SAM)  se pokazao korisnim kao dodatak prehrani u poboljšanju moždanih funkcija osoba oboljelih od depresije. Kod zdravih osoba takvo poboljšanje nije uočeno.    

Svakodnevno smo izloženi  različitim elektroničkim uređajima: mobitelima, računalima, televizorima te je neizbježno zapitati se kakav utjecaj imaju na naše zdravlje. Noćna izloženost plavom svjetlu elektroničkih uređaja  mijenja ljudski cirkadijalni ritam - ritam spavanja i buđenja, te može uzrokovati pojavu karcinoma, dijabetes, pretilost i srčane probleme. Zato je dobro izbjegavati izlaganje plavom svjetlu ekrana dva do tri sata prije odlaska na spavanje.

Iz svega navedenog vidimo da  uravnotežen i zdrav način života ispunjen društvenim kontaktima i niskom razinom stresa svakako može produljiti mladost našeg mozga.
Mozgu trebamo stalno osiguravati nove mentalne izazove, podražaje te isto tako dovoljno kvalitetnog sna koji omogućava svakodnevno obnavljanje tijela i uma.

Napisala:
Ljubica Pavela mag.pharm.