Što su to bezalkoholna pića?
Osnovni sastojak osvježavajućih bezalkoholnih pića je voda (~90%) ili rjeđe mineralna voda, u kojoj su otopljeni šećeri (konzumni šećer tj. saharoza ili ugljikohidratni sirupi kao što su invertni, glukozni ili fruktozni) u količini od 7-10%. Osvježavajuća bezalkoholna pića se proizvode i stavljaju u promet sa dodatkom ugljičnog dioksida (CO2) u količini od ~0,4%. Također se mogu proizvoditi i bez dodatka CO2 i tada se deklariraju kao negazirana bezalkoholna pića.
Ostali sastojci su brojni aditivi koji se dodaju za poboljšanje okusa, postizanje boje i arome te za postizanje stabilnosti proizvoda.
Osvježavajuća bezalkoholna pića mogu biti aromatizirana s voćnim sokom, aromatičnim biljnim ekstraktima ili najčešće sa sintetskim aromatskim tvarima.
Dodaju se razne kiseline od kojih se najčešće upotrebljava limunska zatim askorbinska, fumarna, glukonska, propionska, mliječna, jabučna, vinska i druge za bolji okus proizvoda i kao antioksidansi za stabilizaciju boje. Međutim COLA pića se zakiseljavaju s fosfornom kiselinom da bi se postigao «oštar okus koji grize», a dodaje se i kofein koji je gorkastog okusa.
Dodaju se također i prirodne ili sintetske boje koje podsjećaju na deklarirano voće.
Sva bezalkoholna pića sadrže konzervanse (benzojevu i sorbinsku kiselinu te sulfite) koji sprečavaju rast mikroorganizama.
Često se proizvode i tzv. «niskoenergetski», «dijetetski» ili «sugar free» bezalkoholni napici tj. proizvodi kod kojih je šećer zamijenjen s umjetnim zaslađivačima (saharinom, ciklamatom, acesulfanom i aspartamom), a namijenjeni su potrošačima na redukcijskoj dijeti i bolesnicima koji boluju od dijabetesa.

Potrošnja bezalkoholnih pića

Bezalkoholna pića su najprodavaniji napici kod nas i u svijetu. Ona su danas u modi, u trendu i omiljeni su napici mladih generacija. To nije slučajno već posljedica intezivnog marketinga proizvođača bezalkoholnih napitaka i mogućnosti nabave u svakoj prilici i na svakom mjestu.
Ali brojni potrošači ignoriraju činjenice da obojene tekućine pakirane u atraktivnim bocama ni malo ne pogoduju našem zdravlju.
Najveći potrošač bezalkoholnih pića su SAD, gdje je 2000. god. prodano više od 60 milijardi litara tj. 1 limenka od 0,33 l dnevno po glavi stanovnika uključujući muškarce, žene i djecu, a 2002.god. potrošnja je porasla na preko 600 limenki po osobi godišnje tj 0,54 l dnevno.
Potrošnja u Hrvatskoj stalno raste. Podaci Hrvatske gospodarske komore ukazuju na porast potrošnje od 129 milijuna litara do 278 milijuna litara bezalkoholnih pića od 1994. do 2002. godine. Prosječna potrošnja po glavi stanovnika je 62 litre godišnje ili 0,17 l dnevno.

ŠTETNI EFEKTI NA ZDRAVLJE

Na deklaraciji proizvoda može se pročitati da ova pića sadrže samo rafinirani šećer koji daje brojne kalorije (~400 kcal/l) i različite aditive (E-brojevi) i ne sadrži druge hranjive tvari pa se s pravom za bezalkoholna pića kaže da imaju «prazne kalorije»
Konzumiranje čak i malih količina 1-2 limenke dnevno je štetno.
Navest ću samo neke nepovoljne efekte uzrokovane konzumiranjem bezalkoholnih pića.
Najčešći rizici na zdravlje su debljina, dijabetes i drugi poremećaji glukoze u krvi, oštećenje zuba, deficit hranjivih tvari, osteoporoza i frakture kostiju, bolesti srca, poremećaji probave i uzimanja hrane, neurološki poremećaji zbog umjetnih zaslađivača i kofeina.

1) Karbonizirana voda je «mrtva voda«

Osnovna razlika između vode i karbonizirane–gazirane vode je što ispravna voda za piće sadrži kisik (O2), a u gaziranim napicima je otopljen ugljični dioksid (CO2) pod tlakom koji stvara mjehuriće i pjenu kod otvaranja limenke ili boce. Ljudi udišu kisik a izdišu ugljični dioksid tj. ugljični dioksid je, kao i mokraća i stolica, jedan od otpadnih produkata čovjekovog tijela. Kada se piju gazirana bezalkoholna pića u organizam se unose različite štetne tvari (CO2 i aditivi) kojih se organizam nastoji riješiti. Iz probavnog trakta ugljični dioksid se brzo apsorbira u tjelesne tekućine, izbacuje kisik iz stanica, a stanice izložene ugljičnom dioksidu su u privremenoj hipoksiji tj u stanju pomanjkanja kisika što uzrokuje nepravilan metabolizam, bolesti organa i povećava rizik od kancerogenih promjena.

2)Bezalkoholna pića uzrokuju neuzimanje pitke vode kod osjeta žeđi

Samo dovoljne količine vode (~2 l dnevno) mogu očistiti otpadne produkte metabolizma i toksične kemikalije iz tijela. Ako se otpadni produkti ne eliminiraju iz organizma, uzrokovat će promjene metabolizma ili bolesti prije ili kasnije.
Od 1960. god Amerikanci uzimaju sve manje vode i sve više bezalkoholnih pića, a situacija je vjerojatno slična i u Hrvatskoj. Međutim ona su štetna za naše zdravlje jer ne čiste stanice našeg tijela, već se kemikalije iz bezalkoholnih pićia akumuliraju unutar stanica kao štetni otpadni produkti.

3) Bezalkoholna pića nikad ne gase žeđ

Konstantno smanjeno unošenje adekvatne količine vode u tijelo dovodi do stanja kronične stanične dehidracije, stanja koje slabi tijelo na nivou stanica što može dovesti do smanjenja imunološkog sustava i mnogih bolesti. Bezalkoholna pića “kradu” vodu iz tijela. Djeluju kao dehidracijski diuretici slično kao čaj, kava i alkohol. Da bi se preradile velike količine šećera u bezalkoholnom piću troše se znatne količine vode iz tijela tj. gubi se veća količina vode nego što se pićem unijelo u organizam. Da bi se nadoknadila ta voda osoba mora popiti 8-10 čaša vode za svaku čašu bezalkoholnog pića.

4) Osteoporoza

Ako se u prehrani unose visoke količine fosfora spriječava se apsorpcija kalcija. Idealni omjer kalcija i fosfora je 2:1 što je današnjom prehranom teško postići jer se u brojne prehrambene proizvode fosfati dodaju kao emulgatori tj tvari koje vežu vodu, npr. u mesne proizvode se dodaju u količini od 0,3%. U američkoj prehrani omjer kalcija i fosfora je 1:5, a posljedica toga je osteoporoza tj. bolest za koju je karakterističan prekomjerni gubitak kalcija iz koštanog tkiva i smanjenje gustoće kostiju, zbog čega one postaju porozne i krhke te pojačano osjetljive na različite fizičke stresove (udarce, padove). Osteoporoza je bolest starije dobi i jedan od glavnih uzroka ozbiljnog invaliditeta kod starijih ljudi. Međutim COLA pića također sadrže 500 mg/l fosforne kiseline. Mlade osobe koje konzumiraju bezalkoholne napitke češće i više od mlijeka i mliječnih napitaka, koji su najbolji izvori kalcija, imaju smanjen unos kalcija i povećan unos fosfora iz bezalkoholnih napitaka. Kod mladih osoba (12-29 godina) koji su najveći i najčešći potrošači COLA napitaka liječnici sve češće dijagnosticiraju osteoporozu i česte frakture kostiju. Zbog toga se COLA napici sve više nazivaju “nevidljivi kradljivci kostiju”.
Ne samo cola pića već sva gazirana pića uzrokuju gubitak kalcija iz kostiju. Budući da karbonizacija iritira želudac, želudac to riješava tako da dodaje jedini antacid (tvar za neutralizaciju kiseline) koji mu je na raspolaganju – kalcij iz krvotoka. Zbog smanjenja koncentracije kalcija u krvi može se oštetiti funkcija mišića i mozga pa krv popunjava svoje rezerve iz kostiju. Tako sva gazirana bezalkoholna pića omekšavaju vaše kosti.
Slika postaje još gora kada se dodaju šećeri u bezalkoholno piće. Otopljeni šećer se brzo apsorbira u krvotok i kada su prisutni u velikim količinama daju signal gušterači da luči inzulin, a velike količine inzulina smanjuju koncentraciju hormona testosterona u tijelu koji kontrolira deponiranje kalcija u kosti.
Također i kofein u COLA pićima povećava ekskreciju kalcija urinom. Ako popijemo 0,33 l cole gubimo 22 mg kalcija. Ovaj gubitak uz nisko uzimanje kalcija kod teških potrošača kola pića povećava također rizik od osteoporoze.

5) Bezalkohola pića su vrlo kisela

Zdravo čovjekovo tijelo je slabo alkalno tj pH~7,365. Kada se u organizmu poremeti kiselo-bazna ravnoteža tijelo nastoji to popraviti. Pitka voda u većini zemalja je neutralna (pH-7,0), a gazirana pića imaju pH~2,5. To zači da u tijelo unosimo nešto što je 10 000 do 100 000 puta kiselije od našeg tijela i od pitke vode (pH skala je eksponencionalna). Da bi neutralizirali čašu cole potrebo je 32 čaše vode. U medicini je dobro poznato je da se bolesti razvijaju u kiseloj sredini (virusi i bakterije te kancerogene stanice). Osim što karcinom ne raste u malo alkalnoj sredini ne može se razvijati ni u sredini bogatoj kisikom, a već je navedeno da gazirana bezalkoholna pića smanjuju kisik u našem tijelu.

6) Poremećaj probave.

Najčešći probavni poremećaj je povećanje kiseline u želucu što dovodi do upale, a zatim i do erozije sluznice želuca. Uzročnik je najčešće kofein kojeg sdarže sva COLA pića (150 mg/kg) i dodane kiseline kao aditivi. Kofein i velike količine šećera prekidaju proces probave a posljedica je malapsorpcija tj. loše iskorištenje hranjivih tvari iz probavnog trakta.
Čovjekovo tijelo ima optimalnu temperaturu od 37oC pri kojoj probavni enzimi pravilno funkcioniraju. Temperatura hladnog bezalkoholnog pića je mnogo manja i ponekad blizu 0oC što izaziva stres i smanjenje aktivnosti probavnih enzima i poremećaj probave hrane, nadutost i stvaranje plinova. U 99% slučajeva hrana u probavnom traktu provrije-fermentira što uzrokuje stvaranje plinova neugodnog mirisa, razgradnju i stvaranje toksina koji se apsorbiraju u krvotok i prenose se tijelom.

7) Bolesti zuba

Od kada se bezalkoholna pića prodaju u svim javnim i privatnim školama u SAD-u, zubari su primjetili potpuni gubitak zubne cakline što rezultira žutim zubima, a krivac je fosforna kiselina koja uzrokuje truljenje zuba. Otopljeni šećeri također uzrokuju karijes jer se djelovanjem bakterija u usnoj šupljini razgrađuju u organske kiseline.

8) Aditivi

Osim ugljičnog dioksida i kiselina čija štetnost na organizam je već navedena, bezalkoholna pića sadrže i druge aditive. To su konzervansi, sintetske boje te kofein u cola pićima i još umjetni zaslađivači u niskoenergetskim proizvodima.
Amerikanci piju 137 miljardi šalica kave godišnje. To je preko 50 tona kofeina dnevno. Međutim čak više kofeina se konzumira u obliku bezalkoholnih napitaka. Kofein je droga srednje ovisnosti koja stimulira centralni nervni sustav te uzrokuje nesanicu, nervozu, iritaciju, strah te poremećaj rada i ritma srca. Boja u cola pićima je karamel koji se dobiva zagrijavanjem šećera na visokim temperaturama uz dodatak amonijaka ili kiselina pri čemu nastaje razgradni produkt HMF kojeg pojedini znanstvenici svrstavaju u genotoksične tvari tj. prokarcinogene. Sintetske boje u bezalkoholnim pićima su derivati anilina koji uzrokuju alergije i hiperaktivnost djece.
Umjetni zaslađivači u niskoenergetskim bezalkoholnim pićima su saharin koji uzrokuje karcinom mokraćnog mjehura kod laboratorijskih pokusnih životinja i aspartam koji ekscitira moždane stanice te može izazvati konvulzije, deperesiju, vrtoglavice, migrene, promjene raspoloženja, gubitak pamćenja i mentalnu retardaciju.

Nije mi bila namjera odgovoriti čitatelje od konzumacije bezalkoholnih napitaka. Ostavljam Vama da sami odlučite da li želite svakodnevno piti ta pića ili ne, kao što sami odlučujemo da li ćemo pušiti ili ne, piti alkohol ili ne iako svi znamo i svi se slažu- i proizvođači i znanstvenici, da negativno utječu na naše zdravlje, dok je kod bezalkoholnih pića mišljenje o štetnosti još uvijek podijeljeno.