Svakog kolovoza, prvih sedam dana u mjesecu, Svjetski tjedan dojenja ima za cilj istaknuti ogromne prednosti koje dojenje može donijeti  zdravlju i dobrobiti djeteta, kao i zdravlju majki.

U svijetu punom nejednakosti, kriza i siromaštva, dojenje je temelj cjeloživotnog dobrog zdravlja za bebe i majke.
Slogan Svjetskog tjedna dojenja ove godine je „ Dojenje: zaklada života“.

Svjetski savez za povratak dojenju (WABA) globalna je mreža pojedinaca i organizacija koje se bave zaštitom, promicanjem i podrškom dojenju diljem svijeta na temelju Innocenti deklaracije.
Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF su prije 16 godina pokrenuli organiziranu akciju s ciljem provođenja globalne strategije za prehranu dojenčadi i male djece kroz povratak dojenju.
U tu svrhu su donesene inicijative koje imaju za cilj zaštitu, unaprjeđivanje i potporu dojenju.

Innocenti deklaracija polazi od uvjerenja da majka treba isključivo dojiti najmanje šest mjeseci, te nastaviti dojiti uz dodavanje drugih oblika hrane onoliko dugo dok to ona i njezino dijete žele. Na taj način još više dolaze do izražaja značajne prednosti koje dojenje donosi kako djetetu, tako i majci, a posredno i  cijeloj obitelji te društvu u cjelini.

Istraživanja posljednjih godina nedvojbeno su potvrdila brojne prednosti prirodne prehrane, kako za dijete, tako i za majku koja doji svoje dijete. Dojenje predstavlja izuzetan psihofizički doživljaj s pozitivnim učinkom na psihičku stabilnost i majke i djeteta. Majčino mlijeko je idealno jer sadrži sve što je djetetu potrebno za zdrav razvoj. Nije zanemariv ni praktični i ekonomski aspekt dojenja. U svakom trenutku majčino mlijeko je dostupno, idealne temperature, gotovo sterilno i besplatno.

Sva istraživanja potvrđuju važnost dojenja u prvim mjesecima života. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da sva djeca, osim rijetkih iznimaka zbog medicinski uvjetovanih razloga, trebaju dobivati isključivo majčino mlijeko barem u prvih 6 mjeseci života. S dojenjem treba nastaviti i u drugoj polovici prve godine, uz postepeno dodavanje druge hrane (dohrana). Zatim se dojenje može nastaviti, sve dok majka i dijete to žele.

Majčino mlijeko osigurava uravnotežen odnos hranjivih i zaštitnih tvari potrebnih za optimalni rast i razvoj djeteta. Dojenje ima stimulativni učinak na razvoj imunološkog sustava djeteta. Radi toga su dojena djeca u manjem riziku od obolijevanja od infekcija, alergijskih i autoimunih bolesti te u manjem riziku od smrti uslijed nekrotizirajućeg enterokolitisa i sindroma iznenadne smrti dojenčeta.
Sastav mlijeka mijenja se ovisno o trajanju trudnoće, dobi djeteta, dnevnom ritmu, tijekom dojenja a ovisno je i o prehrani majke.
Istraživanje provedeno u Kanadi, u koje je bilo uključeno 14 000 djece,  pokazalo je da dojenje značajno povećava kvocijent inteligencije (IQ) djeteta. Utvrđeno je da su dojena djeca na testovima inteligencije pokazala značajno bolje rezultate.
Još se ne može sa sigurnošću reći jesu li za veću inteligenciju odgovorni neki sastojci majčinog mlijeka ili sama fizička i socijalna interakcija između majke i djeteta prilikom dojenja.
Iako je u prošlom stoljeću zamijećeno značajno smanjenje dojenja, u posljednjem desetljeću se stanje donekle mijenja. Sve više se podiže razina svijesti i jača želja da postanemo ne samo komforno, već i humano društvo. Tako je u razvijenim zemljama ponovo prisutan trend povećanja broja dojene djece. Osim već poznate činjenice da je majčino mlijeko najbolja hrana za dijete, pokazalo se da majke koje doje više vremena provode s djecom, što je za oboje očita prednost.

Dojenje je osjetljivo zbivanje koje ponekad zahtjeva prilagodbu majke i djeteta.
Preporučuje se, unatoč poteškoćama, nastojati dojiti u prvih barem 6 tjedana. Manje od 5 % majki ne može dojiti iz medicinskih razloga. Za uspješno dojenje važna je i podrška koju majka ima u obitelji i od strane zdravstvenih djelatnika, čak i kod visoko motiviranih majki. Ta podrška osigurava se već u trudnoći pripremom trudnice za laktaciju i naročito u rodilištu. Dojenje prvog dana po porodu sasvim je sigurno najvažniji događaj u uspostavi dojenja. Važno je osigurati stalni kontakt majke i djeteta kao i dojenje na zahtjev djeteta.

Prilikom dojenja refleks otpuštanja mlijeka kroz kanaliće i bradavicu stimulira hormon oksitocin.
Ovaj hormon, nazvan još i hormon ljubavi, pojačava odnos privrženosti između majke i djeteta. Istraživanje provedeno u Montrealu pokazalo je da majke koje doje blaže reagiraju u stresnim situacijama od majki koje svoju djecu hrane na bočicu.
Jednim drugim istraživanjem utvrđeno je da dojenje može smanjiti rizik za rak dojke kod žena.

Majčino mlijeko osigurava sve nutritivne i zaštitne čimbenike koji su potrebni za rast i razvoj djeteta i ne mogu ih u potpunosti zamijeniti adaptirana mlijeka za dojenčad. U slučaju kad je dojenje iz nekog razloga ipak onemogućeno, ne preporučuje se hraniti dojenče nerazrijeđenim kravljim mlijekom prije navršene prve godine života, jer se kravlje mlijeko, u odnosu na majčino, bitno razlikuje u svom sastavu. Kravlje mlijeko sadrži i do tri puta više proteina koji se teško probavljaju u još nerazvijenom probavnom sustavu dojenčeta, sadrži i puno više minerala, koji opterećuju bubrege, te više zasićenih masnih kiselina, koje nadražuju crijevo i slabije se apsorbiraju od onih iz majčinog mlijeka.
U tom se slučaju preporučuju umjetne mliječne formule koje su svojim sastavom prilagođene dobi djeteta.
U našem društvu prevladava stav da je dojenje ispunilo svu svoju vrijednost s godinom dana starosti djeteta za koji se kao opravdanje navodi slaba ili nikakva dobrobit dojenja za dijete, neprimjerenost dojenja u javnosti "tako velike djece", rizik od prevelike vezanosti djeteta za majku, te se mlijeko proglašava vodenastim, slabim i jednom riječju - bezvrijednim.

Naravno, posve je nemoguće da majčino mlijeko, kojemu se u prvim mjesecima djetetova života priznaje superiornost nad svim industrijski izrađenim zamjenskim pripravcima, preko noći postane tako slabo i bezvrijedno, a također su posve netočne i znanstveno neutemeljene i tvrdnje o štetnosti produženog dojenja za mentalni razvoj djeteta.

Dojenje djeteta starijeg od godinu dana ima brojne, manje znane i u našoj javnosti nažalost posve podcijenjene prednosti.
Prednosti s nutricionističkog aspekta su:
-  Majčino mlijeko je visokovrijedan izvor nutrijenata i zaštita od bolesti tijekom cijelog perioda dojenja bez obzira na dužinu njegovog trajanja. Prema nedavnom istraživanju, izdojeno mlijeko majke koja doji preko godinu dana ima značajno veći udio masnoća i energije od mlijeka majke koja doji tek nekoliko mjeseci.
- U drugoj godini dojenja (12-23 mjeseca), količina od 448 ml majčinog mlijeka donosi djetetu:
29% od ukupnih potreba za energijom
43% od ukupnih potreba za proteinima
36% od ukupnih potreba za kalcijem
75% od ukupnih potreba za vitaminom A
76% od ukupnih potreba za folnom kiselinom
94% od ukupnih potreba za vitaminom B12
60% od ukupnih potreba za vitaminom C
- U slučaju ako starije dojenče uporno odbija dohranu drugim vrstama hrane, majci se preporučuje poboljšati kvalitetu svoje prehrane kako bi dijete putem njezinog mlijeka primilo sve one sastojke koje izbjegava nekonzumacijom određene namirnice.
 
Prednosti s imunološkog aspekta:

-  Američka akademija liječnika obiteljske medicine iznosi tvrdnju da djeca koja su prestala dojiti prije navršene druge godine života prosječno češće obolijevaju od različitih bolesti. Djeca dojena 16 do 30 mjeseci daleko rjeđe obolijevaju, a ako se i razbole, period liječenja traje kraće.
- Majčino mlijeko sadrži obilje antitijela tijekom cijelog perioda laktacije. Neki od zaštitnih faktora u majčinom mlijeku čak se svojom koncentracijom povećavaju u drugoj godini dojenja i tijekom perioda prestanka dojenja.
- Prema zaključcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), povećanjem stope dojenja moglo bi se spriječiti i do 10 % smrtnosti djece mlađe od pet godina.

Prednosti u sprječavanju pojave alergija

- Mnoge studije su pokazale da je isključivo dojenje od najmanje šest mjeseci, kao i produženo dojenje, jedan od najučinkovitijih načina za sprječavanje pojave alergija i razvoja astme:
- što je beba kasnije izložena djelovanju potencijalnih alergena to je manja vjerojatnost da će razviti alergiju
- ubrzava se sazrijevanje zaštitnih slojeva u crijevnoj flori
- zaštitni sloj u crijevima sprječava djelovanje potencijalno alergenih molekula te djeluje protuupalno i smanjuje rizik od infekcija

Prednosti u lakšoj socijalizaciji s okolinom

- Dojenje je topao i blizak način kojim majka može odgovoriti na različite potrebe svojeg malog djeteta. Ono, ne samo da okrjepljuje i zadovoljava potrebe za hranom i tekućinom, nego ono znači sigurnost, utočište i ima učinak utjehe.
- Dojenje učinkovito ublažava frustracije, bolove uzrokovane malim nezgodama koje prate prve korake. Pravodoban odgovor na djetetove potrebe kroz dojenje je ujedno i najbolji put k razvoju djetetove samostalnosti.

Svako dijete ima svoj razvojni put i u različito je vrijeme spremno prestati doživljavati dojku kao utjehu i utočište. Djeca koja se osamostaljuju onda kada su sama za to spremna pokazuju daleko više samopouzdanja nego djeca kojoj je učenje samostalnosti nametnuto onda kada tome još nisu bila psihički dorasla.
Napokon, produženo dojenje je normalno i poželjno.

Pripremila:
Mr.sc. Ina Topić mag.pharm.