Datum objave: 22.11.2016. Vitamin D Osim opće poznate tvrdnje prema kojoj vitamin D doprinosti zdravlju kostiju održavajući razinu kalcija i fosfora, on pridonosi i normalnoj funkciji imunološkog sustava. Izvori vitamina D su: skuša, losos, srdela, ulje bakalara, jaja, maslac, sir. Vitamin D se sintetizira u dermisu pod utjecajem UV – zračenja i to kratkim izlaganjem suncu se sintetizira približno 200I.U. Unesen hranom ili sintezom u dermisu, mora se aktivirati hidroksilacijom u jetri i bubrezima do aktivnog oblika kalcitriola koji djeluje na apsorpiju fosfata u crijevu te aktivnost osteoblasta i osteoklasta pri čemu djeluje na gustoću kosti. Važni učinci se odnose i na djelovanje na skeletne mišiće, imunološki sustav, kardiovaskularne bolesti, povišen krvni tlak, dijabetes te autoimune i maligne bolesti. Preporuke za unos se odnose na normalnu razinu apsorpcije vitamina D, dok kod malapsorpcije dnevne doze mogu biti višestruko povećane. Preporučeni unos iznosi za: novorođenčad (preporuka ako se hrani samo majčinim mlijekom): 400 I.U. djecu stariju od 1 godine i odrasle: 600 I.U. stariji od 70 godina: 800 I.U. Deficit je moguć kod starijih osoba, trudnica, osoba s nedovoljnim izlaganjem suncu, tamnije puti, Chronove bolesti, celijakije, pacijenata s bolestima bubrega i jetre. Potrebno je napomenuti da dulje i agresivno izlaganje suncu ne pridonosi većem nastanku vitamina D. Nedostatak vitamina D može uzrokovati rahitis, osteomalaciju, osteoporozu, frakture, padove. Intoksikacija je moguća pri dnevnim dozama većim od 4000 I.U. za djecu, odnosno 20000 I.U. do 60000 I.U.za odrasle i to nakon nekoliko tjedana ili mjeseci liječenja. Mogući znakovi kod predoziranja su: povećana žeđ, slab apetit, gubitak tjelesne mase, bol u kostima, umor, svrbež kože, povraćanje, proljev, konstipacija, učestalo mokrenje, problemi s mišićima. Ukoliko je potrebno, suplementacija vitamina D prema stvarnim potrebama organizma može djelovati imunomodulatorno, ali prije upotrebe se svakako savjetujte s vašim liječnikom ili ljekarnikom.