Sunce je poznato kao izvor života na Zemlji, no zadnjih desetak godina znanstvenici nas neprekidno upozoravaju na opasnosti koje donosi pretjerano izlaganje Suncu. No koliko u tome ima istine?

Sunce potiče sintezu vitamina D u koži, vitamin D pospješuje apsorpciju kalcija i fosfata i neophodan je za normalan rast i mineralizaciju kosti. Prema WHO za stvaranje vitamina D dovoljno je izlaganje UV zračenju od samo 5-15 minuta dva puta na tjedan. Znači, dugotrajno sunčanje u svrhu zdravlja nema stručnog opravdanja. Više se radi o estetskim razlozima u svrhu dobivanja preplanulog izgleda. Što je više kožnog pigmenta, odnosno što je koža tamnija, to je otpornija i zaštićenija. Međutim, melanin ne osigurava potpunu zaštitu kože od štetnih ultraljubičastih zraka. On samo omogućava tamnoputim ljudima da budu dulje izloženi sunčevim zrakama bez dobivanja sunčanih opeklina, dok ljudi svijetle puti pocrvene samo nakon par minuta izlaganja Suncu. Postoje tri tipa UV zračenja - UVA, UVB i UVC. UVA-zračenje je jednako bez obzira na doba dana ili godišnje doba i koža mu je uvijek jednako izložena, a prolazi kroz staklo i vodu. Njegovo štetno djelovanje do izražaja dolazi tek nakon nekoliko godina ili još kasnije jer prodire u duboke slojeve kože i ne izaziva brzi odgovor organizma. UVB zračenje je odgovorno za pigmentaciju kože pa pri jačem izlaganju može uzrokovati crvenilo na koži i opekotine. Dugotrajnim izlaganjem izaziva prerano starenje kože te može uzrokovati i karcinom kože. UVC zračenje nema štetan utjecaj jer ga u potpunosti apsorbira ozonski sloj Zemlje.

ZAŠTITA OD SUNCA

Proizvod za sunčanje mora upijati zračenja u UVA i UVB intervalu, mora biti neškodljv, po mogućnosti vodootporan te otporan na znoj, mora se lako primjenjivati i razmazivati. Proizvodi se moraju nanositi u količinama od otprilike 2mg/cm² tijela što je jednako 6 čajnih žličica losiona (otprilike 36 grama) za tijelo prosječne odrasle osobe. Kod proizvoda za sunčanje bitan je SPF faktor (Sun protection factor), a to je omjer između minimalne doze UV zračenja potrebne za izazivanje eritema-crvenila na koži zaštićenoj solarnim filtrom i doze potrebne za istu reakciju na nezaštićenoj koži. Proizvodi koji imaju oznaku SPF od 6 do10 pružaju nisku zaštitu; SPF 15, 20, 25 pružaju srednju zaštitu; SPF 30 i 50 su nositelji oznake za visoku zaštitu, a jako visoku zaštitu pruža proizvod s oznakom SPF 50+. Sredstva se nanose 30 minuta prije izlaganja suncu, premazivanje je potrebno ponavljati svaka dva sata, odnosno nakon svakog kupanja te nakon brisanja ručnikom i znojenja.

Kao što treba kožu izvana zaštiti tako treba i iznutra, a to znači: optimalna hidracija organizma vodom, voće i povrće žute i narančaste boje (breskva,marelica,rajčica,lubenica) jer ono sadrži veće količine beta karotena koji poboljšava regeneraciju epitela kože i potiče proizvodnju melanina. Maslinovo ulje i suho voće (bademi, lješnjaci, orasi) obiluju vitaminom E koji štiti stanice od djelovanja slobodnih radikala i održava elastičnost kože.

Dodaci prehrani s beta karotenom te vitaminima A,C i E te selenom mogu umanjiti akutne i kronične manifestacije oštećenja kože od sunčanja. Vrlo djelotvoran antioksidans (jači od beta karotena i vitamina E) je astaksantin, prirodni karotenoidni pigment iz algi. Hvatajući slobodne radikale, svi navedeni antioksidansi čuvaju stanice od oštećenja i time sprječavaju (potencijalni) nastanak mutagenih promjena koje bi mogle uzrokovati karcinom.

LIJEKOVI I SUNCE

Određeni lijekovi u kombinaciji sa suncem mogu djelovati fotosenzibilizirajuće na kožu, a to znači da dovode do promjena na koži koje se bez njegove primjene uz potpuno isto izlaganje ultraljubičastim zrakama ne bi pojavile.

Najčešći takvi lijekovi su:

• Antimikrobni lijekovi (ciprofloksacin, levofloksacin, doksiciklin, kombinacija sulfometoksazola i trimetoprima
• Lijekovi za liječenje alergija tj. antihistaminici (difenhidramin)
• Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti (5-fluorouracil, dakarbazin)
• Lijekovi za bolesti srca (amiodaron, nifedipin, diltiazem, enalapril, ramipril)
• Diuretici (furosemid, hidroklortiazid)
• Nesteroidni protuupalni lijekovi (naproksen, piroksikam)
• Lijekovi za liječenje akni (izotretinoin)

Što kad nastanu sunčane opekline?

Ako je ipak došlo do pojave jakog crvenila i neugodnog osjećaja zatezanja kože usred izlaganja suncu, kućna njega može ublažiti mnoge simptome sunčanih opeklina. Upalu će ublažitit losioni, kreme i oblozi koji sadrže neven. Losioni za opekline s dodatkom kalcija ublažit će crvenilo i smanjiti otok. Gelovi s dodatkom aloe odlični su za ublažavanje nadraženosti kože. Kad se koža ljušti lagano odstranite osušene djeliće i nanesite na te dijelova antiseptičku mast. Ako osjećate mučninu ili vrućice pijte mnogo tekućine i odmah otiđite liječniku.

Svjesnost od opasnosti nikako ne znači da se treba odreći užitaka ljeta, no oprez je svakako potreban. Najvažnije je pridržavati se preventivnih mjera, izbjegavati izlaganje suncu od 10 do 16 sati, nositi zaštitnu odjeću, pokrivalo za glavu i zaštitne naočale, a posebno obratiti pažnju na zaštitu djece (djecu mlađu od 6 mjeseci najbolje je uopće ne izlagati suncu) jer opekline i izgorena koža u ranom djetinjstvu povećavaju rizik za nastanak malignih promjena i melanoma u odrasloj dobi skoro dva puta. 80% štetnog djelovanja koje se akumulira za života "zaradili" smo još kao djeca. Znači, utjecaj sunca na ljudski organizam je kumulativan pa se posljedice prekomjernog sunčanja u djetinjstvu i mladosti odražavaju tek u starijoj dobi.

Dakle, sa suncem –oprezno!