Oralno zdravlje djece u Hrvatskoj najlošije je u EU.
KEP indeks pokazuje zahvaćenost populacije zubnim karijesom koji se određuje na temelju broja zuba s karijesom, zuba s ispunom i broja izvađenih zuba. Kretanje KEP indeksa kroz povijest pokazuje nam kako je dugo vremena taj indeks bio u europskom prosjeku, ali i u prosjeku razvijenih zemalja. Ukidanjem preventivnih pregleda u Hrvatskim školama 1998. taj indeks je ponovno u značajnom porastu da bi do danas dosegnuo alarmantne razmjere.
Prema podatcima SZO-a, od 60 do 90 posto školske djece i velika većina odraslih osoba ima karijes, što upućuje na njegovu rasprostranjenost i javnozdravstveni problem koji se pojavljuje u većini industrijaliziranih zemalja.

Navika održavanja oralne higijene stječe se u djetinjstvu i stoga je važno da roditelji dovoljnu pažnju posvete motivaciji djeteta i podučavanju mjerama oralne higijene.

Usprkos edukaciji i raširenoj dostupnosti kvalitetnih sredstava za oralnu higijenu, učestalost karijesa mliječnih zuba je i dalje u porastu, posebice ranog dječjeg karijesa. Neliječeni dječji karijes u ranoj dobi nema samo teške posljedice za zdravlje male djece i kvalitetu njihova života, nego rezultira i povećanim rizikom za karijes trajnih zuba te lošijim oralnim zdravljem tijekom čitavog života.

ZAŠTO ČETKATI MLIJEČNE ZUBE? IONAKO ĆE ISPASTI…

Mliječni su zubi važni, iako će ispasti. Oni čuvaju mjesto trajnim zubima i osiguravaju pravilan razvoj čeljusti. Četkanjem mliječnih zuba usvaja se dobra navika svakodnevne oralne higijene što je bitno za trajne zube. Zube treba prati barem dva puta dnevno, otprilike pola sata nakon jela, i to tako da ih četkamo najmanje dvije minute. To pravilo vrijedi i za djecu. Nije važno koliko su djeca mala, četkanje počinje od prvoga zuba, a vrijeme se može zabavno mjeriti pješčanim satom.

Kako mala djeca nisu u stanju sama održavati oralnu higijenu, roditelji bi trebali provoditi četkanje djetetovih zuba do šeste godine života, a nakon tog vremena redovito nadgledati postupak. U procesu učenja je vrlo bitna pravilna motivacija; dijete svaki put treba nagraditi za uloženi trud, a negativna motivacija poput zastrašivanja djeteta stomatološkim tretmanom ne dolazi u obzir.

Preporuka stručnjaka je korištenje četkica mekih vlakana te da je veličina primjerena dobi djeteta.

Paste za zube sa fluoridima trebale bi se koristiti kada je dijete sposobno ispljunuti sadržaj (1,5-2 godine). Fluor je tvar koja djeluje zaštitno na zube, jer umanjuje rizik stvaranja karijesa. Zbog toga je preporuka koristiti zubne paste koje sadrže fluoride. Oni blokiraju enzime u bakterijama koje se nalaze na površini zuba. Fluorid iz zubne paste se ugrađuje u zubnu caklinu, jačajući njenu otpornost na djelovanje kiselina iz plaka te time sprječava razvoj karijesa. Ovakve paste ne smiju se gutati, ali ukoliko ih ispravno koristimo nanošenjem samo na površinu zuba osigurat ćemo dobru zaštitu zuba od karijesa.

DUDA VARALICA

Ukoliko je moguće, bilo bi najbolje dudu maknuti čim nikne prvi zubić, a najalarmantnija faza je kad započne izmjena mliječnih i trajnih zuba, takozvana mješovita denticija. Za vrijeme mliječnih zubića duda može uzrokovati prednji otvoreni zagriz. Ukoliko Vaše dijete napusti dudu do mješovite denticije ( oko 5 godine), ove navedene anomalije se mogu spontano povući. Međutim, ako dijete nastavi koristiti dudu i za vrijeme mješovite denticije tada se mijenja položaj novoizraslih trajnih zubića i to utječe na rast čeljusti. Kao posljedica sisanja dude mogu nastati promjene u napetosti mišića obraza i usana, promjene u položaju jezika i konačno promjena smjera rasta nepca. Ukoliko se takve promjene dogode u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja vašeg djeteta, u tom slučaju duda pritišće  prednje zube i uzrokuje njihovo pomicanje i naginjanje: gornji zubi se naginju prema van, a donji prema unutra. Da bi to spriječili dijete bi trebalo započeti odvikavati od dude nakon navršene treće godine života, bez obzira što tada još nema trajnih zuba u ustima  djeteta.

Prema mišljenju specijalista ortodoncije, duda se ne bi smjela držati u ustima duže od 6 sati dnevno i nipošto se ne smije umakati u slatke napitke jer to povećava rizik nastanka karijesa. Bočice sa slatkim napitcima trebalo bi izbjegavati pod svaku cijenu, učite djecu da piju vodu i nezaslađene čajeve, ukoliko piju na bočicu.

PREHRANA

Za rast i izgradnju zdravih i čvrstih zubi potrebna je raznovrsna prehrana bogata kalcijem, fosforom i fluorom. Mlijeko i mliječni proizvodi bogat su izvor kalcija i fosfora. Voće i povrće bogato vlaknima preporučuje se jesti sirovo jer potiče izlučivanje sline. Potrebno je ograničiti unos slatke hrane djeci na jednom tjedno, uz preporuku da se koriste proizvodi s umjetnim sladilima te je potrebno smanjiti unos kiselih pića kao što su voćni sokovi i gazirana pića. Prilikom hranjenja male djece jako je bitno da majke ne dijele žlicu ili vilicu s djetetom. Na taj način se sprječava infekcija djeteta bakterijom S. mutans koja povećava rizik nastanka ranog dječijeg karijesa.

PRVI POSJET STOMATOLOGU

U svrhu očuvanja oralnog zdravlja u male djece od iznimne je važnosti rani prvi posjet liječniku dentalne medicine, odnosno posjet u vrijeme nicanja prvog zuba, a najkasnije do kraja prve godine života. Ciljevi ranog prvog posjeta liječniku dentalne medicine su psihološki, preventivni, dijagnostički i terapijski.

Neka dijete zubaru vodi roditelj koji se manje ili uopće ne boji zubara.
Nabavite slikovnicu s temom odlaska kod zubara i pričajte s djetetom o tome unaprijed. 
Pronađite zubara koji ima iskustva s djecom pa kad dijete napuni dvije godine i/ili mu je izrasla većina zuba, naručite ga za prvi pregled.
Prvi odlazak zubaru treba biti ugodna i zabavna uspomena kako bi se poslije, bude li nužno, s manje straha moglo otrpjeti i manje nelagode popravka zuba.

Pripremila:
Tina Perić, univ.mag.pharm.